U Mundimitru otvorena izložba Kuzme Kovačića

Mundimitar je  30. svibnja, na Dan državnosti Republike Hrvatske, doživio posebno značajan događaj otvaranjem izložbe hrvatskog akademskog kipara Kuzme Kovačića, pod nazivom Glas iz stare domovine / Una voce dalla madrepatria.

Događaj je održan u nazočnosti brojne i zainteresirane publike, lokalnih vlasti te veleposlanika Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici, Njegove Ekscelencije Jasena Mesića. Izložba je rezultat suradnje hrvatskih ustanova i udruga te moliškohrvatske manjine, a organiziraju je Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Split, Splitsko-dalmatinska županija i Zaklada „Agostina Piccoli” iz Mundimitra.

Okupljenima se prvi obratio načelnik Općine Mundimitar, Sergio Sammartino koji je pozdravio nazočne istaknuvši važnost održavanja ovako značajnog kulturnog događaja u maloj zajednici poput Mundimitra. Zahvalio je također svim uzvanicima, umjetniku, kustosu izložbe i organizatorima, a posebnu zahvalnost uputio je veleposlaniku Mesiću što je svojom nazočnošću uveličao proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske.

U svom govoru veleposlanik Jasen Mesić zahvalio je na pozivu te naglasio kako ovakve inicijative predstavljaju dragocjenu priliku ne samo za male zajednice nego i za sve one koji se žele približiti hrvatskoj umjetnosti i kulturi. Čestitajući nazočnima Dan državnosti, istaknuo je kako djela Kuzme Kovačića pripovijedaju povijesni, kulturni i duhovni put jednog drevnog naroda i mlade države poput Hrvatske, vodeći posjetitelja od umjetnikovih početaka osamdesetih godina do velikih djela nacionalnog i međunarodnog značenja.

Predsjednica Zaklade „Agostina Piccoli”, prof. Francesca Sammartino pozdravila je sudionike i na na-našo jeziku, podsjetivši na važnost ove inicijative za jačanje kulturnih veza između moliškohrvatske zajednice i Hrvatske. Kuzmu Kovačića opisala je kao najznačajnijeg suvremenog umjetnika koji je posjetio Mundimitar i moliškohrvatsku manjinu u novije vrijeme, naglasivši kako izložba predstavlja veliku čast i iznimnu priliku za cijelu zajednicu. Istaknula je i ulogu umjetnosti kao univerzalnog jezika koji može graditi mostove s drugom obalom mora iznad jezičnih prepreka te izrazila želju da se u budućnosti organizira još više događanja posvećenih likovnim umjetnostima.

Voditelj Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split, dr. Ante Ćaleta, govorio je o važnosti jezika i kulturnog identiteta pozivajući se na pjesnika Petra Preradovića. Zahvalivši zajednici Mundimitra na gostoprimstvu, podsjetio je na duboke povijesne veze koje povezuju dvije obale Jadrana. Citirajući Tina Ujevića i njegove „male zavičaje srca”, rekao je kako i ovi brežuljci čuvaju dio hrvatske povijesti, mjesto gdje su Hrvati tijekom stoljeća pustili korijenje i sačuvali svoj identitet. Na kraju je izrazio zahvalnost Zakladi i lokalnoj zajednici na predanom radu u očuvanju ove kulturne baštine.

Kustos izložbe, književni kritičar dr. Milan Bešlić približio je publici stvaralaštvo Kuzme Kovačića nazvavši ga „suvremenim klasikom hrvatske umjetnosti”. Analizirajući skulpturu Muka svete Lucije (1981-1982) i Oltar hrvatske domovine (1994), istaknuo je snagu izvornog umjetničkog istraživanja duboko ukorijenjenog u mediteranskoj baštini i kršćanskoj duhovnosti. Njegova djela, objasnio je, uspješno povezuju tradiciju i suvremenost kroz osoban, poetski i izrazito snažan kiparski jezik.

Na kraju se okupljenima obratio sam Kuzma Kovačić izrazivši zadovoljstvo i emocije zbog boravka u Mundimitru tijekom dana posvećenih svetoj Luciji i Danu državnosti Republike Hrvatske. Umjetnik je izložbu opisao kao zbirku „poetskih kiparskih ispovijedi”, prisjećajući se kako njegovo zanimanje za moliškohrvatsku zajednicu seže još u djetinjstvo, kada je o njoj prvi put čitao u pučkom katoličkom kalendaru svoje bake. Od tada je, rekao je, nosio snažnu želju posjetiti Molise i upoznati ovu zajednicu.

Rođen na otoku Hvaru, zavičaju velikog renesansnog književnika Petra Hektorovića, Kovačić je podsjetio kako je prisutnost Hrvata u Moliseu zabilježena već u djelima toga autora. „Došao sam među moliške Hrvate kao što su nekoć došli vaši preci”, rekao je, „noseći sa sobom skulpturu svete Lucije i druga djela koja povezuju dvije obale Jadrana, hrvatsku i talijansku kulturu, sjedinjene istom kršćanskom tradicijom.”

Rođen 1952. godine u Hvaru, Kuzma Kovačić smatra se jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih kipara. Redoviti je profesor kiparstva, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te jedan od osnivača Umjetničke akademije u Splitu. Autor je brojnih spomenika i sakralnih djela međunarodnog značaja, a među njegovim najpoznatijim ostvarenjima nalazi se i likovno rješenje hrvatske kune i lipe (1993-1994). Tijekom svoje karijere primio je brojna domaća i međunarodna priznanja.

Njegovo umjetničko stvaralaštvo duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj kulturnoj baštini te trajno nadahnuto kršćanskom vjerom. Izložba Glas iz stare domovine / Una voce dalla madrepatria predstavlja susret umjetnosti, sjećanja, duhovnosti i kulturnog identiteta u srcu moliškohrvatske zajednice, potičući duboki dijalog između hrvatske domovine i njezine povijesne dijaspore u Moliseu.

Među izloženim djelima nalaze se značajne skulpture poput Muka svete Lucije (1981-1982), Model 1 kune (1993) i sv. Franjo Asiški (2000), kao i noviji akvareli posvećeni Božanstvenoj komediji Dante Alighierija (2023). Izložba također donosi fotografije nekih od najvažnijih monumentalnih djela umjetnika, među kojima su Portal katedrale u Hvaru (1993), Oltar hrvatske domovine u Zagrebu (1994), Spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima (1996) i Spomenik predsjedniku Franji Tuđmanu u Škabrnji (2001).

Posebno je značajna povezanost Kovačićeva stvaralaštva s likom svete Lucije, zaštitnice Mundimitra, koja se slavila upravo u danima prije otvorenja izložbe tijekom blagdana Posljednjeg petka (Nazanji petak). Prema lokalnoj usmenoj predaji, preci moliškohrvatske zajednice stigli su na obale Molisea prije više od pet stoljeća, jednog svibanjskog petka, noseći sa sobom drveni kip svetice kao simbol vjere i očuvanja identiteta.

Zaklada Agostina Piccoli