Tjedan u kojem je Villa Mugueta bila centar hrvatske kulture u Argentini

U srcu argentinske zime, u malom selu Villa Mugueta, Hrvati iz cijele zemlje okupili su se kako bi o blagdanu Velike Gospe proslavili stotu obljetnicu Hrvatskog doma uzajamne pomoći.

Na prvi pogled, to je još jedna lokalna svečanost potomaka Hrvata u unutrašnjosti ove južnoameričke zemlje. No iza nje stoji priča koja traje više od jednog stoljeća – priča o dolasku naših sunarodnjaka početkom 20. stoljeća, o njihovu mukotrpnom radu na poljima pampe i o želji da u novoj domovini sačuvaju stare običaje.

Danas, sto godina nakon osnutka, potomci tih iseljenika ponovno ispisuju povijest. Pitanje koje se nameće jest: može li ovo mjesto postati novo središte hrvatske kulture u Argentini i točka povezivanja s domovinom?

Proslava stote obljetnice

Na proslavu su stigli mladi i stari iz različitih gradova Argentine. Jedni da se ponovno susretnu s obitelji, a drugi da pokažu običaje koje su naslijedili od svojih predaka.

Među njima je bio Ian Puches, mladi folkloraš KUD-a Proljeće iz Buenos Airesa:

– Bilo je izvrsno, jako puno ljudi. Mislio sam da će nas biti puno manje kad smo krenuli, ali sam se ugodno iznenadio. Jako sam sretan što smo došli svirati i pokazati što radimo.

Dolazak uzvanika iz različitih središta dao je proslavi poseban ton i zalog želje da hrvatska kultura nastavi živjeti i u novom stoljeću.

Iza ove proslave stoji godina intenzivnih priprema. Obnavljala se zgrada, osmišljavali su se kulturni programi i okupljala zajednica. Nije se radilo samo o jubilarnom slavlju, već o obnovi duha stare domovine u selu potomaka Hrvata.

Organizatorica Melina Vuknić objašnjava:

– Vratili smo ključne elemente i pojmove hrvatske kulture: od kuhinje i tipičnih pića do proslava i tradicija koje drže hrvatski duh. Željeli smo da se zajednica ispuni tom hrvatskom atmosferom i da današnji dan dočekamo s velikim entuzijazmom, veseljem i punih srca.

Zajednica kao polog

Velika Gospa u Hrvatskoj je uvijek bila više od blagdana – ona je simbol prijenosa vrijednosti i štovanja kroz generacije. Isto se dogodilo i u Villa Mugueti gdje je 15. kolovoza vezan uz hrvatsku zajednicu. Misa, procesija i odlazak na groblje podsjetili su sve da je vjera bila ključni stup zajednice, od trenutka kad su se prvi doseljenici našli sami na tuđem tlu, do današnjeg dana.

Prvi tajnik Veleposlanstva RH u Buenos Airesu, Sara Terešak, naglasila je snagu očuvanja identiteta:

– Zapravo je nevjerojatno na nakon 100 godina da je naša zajednica u iseljeništvu uspjela očuvati običaje, promiče hrvatsku kulturu i da je toliko vidljivo jedinstvo naše zajednice. Danas je bilo prekasno vidjeti ceremoniju ove važne obljetnice

Proslava koja je spojila prošlost, sadašnjost i budućnost

Trodnevni program bio je zamišljen kao spoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Pravo slavlje započelo je na sam blagdan Velike Gospe.

Predsjednica Hrvatske civilne udruge Ateneo, Camila Docampo, ističe:

– Pravo slavlje započelo je u petak na Veliku Gospu, inauguracijom. Imali smo misu, procesiju, otišli smo na groblje i održali kazališnu predstavu o dolasku Hrvata. Drugi dan se okupilo više od 300 gostiju iz regije na zajedničkom ručku uz plesove, jela i pića iz hrvatske tradicije, ali i s malo argentinskog štiha. A posljednji dan bio je posvećen djeci. Dakle, tri dana događanja bez stajanja.

Na taj se način osjećala se mješavina dviju domovina – Hrvatske i Argentine – i to je možda najbolja definicija identiteta ove zajednice.

Kako bi slavlje bilo dostojno jubileja, proslavu su financijski podržale provincija Santa Fe i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ta podrška nije bila samo formalna, već i znak strateškog interesa – da lokalne vlasti i hrvatske institucije vide širu perspektivu: da bi Villa Mugueta mogla postati kulturno i turističko središte regije.

Zastupnica u Zastupničkom domu Provincije Santa Fe, Silvana Di Stefano, vodila je proces proglašavanja zgrade zaštićenom kulturnom baštinom i naglašava:

– U Provinciji Santa Fe postoji mnogo institucija poput ove koje predano rade za razvoj sela, gradova i same pokrajine. Zato je bilo važno da se njihovo sjedište proglasi zaštićenom kulturnom baštinom – kako bismo je mogli sačuvati, da nastavi čuvati svoj identitet i posebnost.

 „La Croata“ između baštine i budućnosti

No zgradu Hrvatskog društva, takozvanu „La Croata“ ne čine samo zidovi i cigle. Ona je spomenik povijesti i životnim pričama. Dugo je prijetilo da će propasti – krov je prokišnjavao, zidovi su pucali, a interijer bio zapušten. Nedavnom intervencijom dom je spašen iz kritičnog stanja.

Voditelj radova Horacio Cortese Luchesi pojašnjava:

– Zgradu čine ne samo različite građevinske tehnike već povijest i životi. Dakle, sve što se dotakne nosi određenu težinu koja ide dalje od same površine: ima i ogromnu povijesnu i sentimentalnu vrijednost. Zato ne smijemo mijenjati ništa – ni emotivni dojam koji zgrada prenosi, ni samu konstruktivnu bit njezina postojanja.

Ipak, svi su svjesni da posao nije gotov – mnogo je još posla pred njima kako bi „La Croata“ zasjala punim sjajem.

Mjeseci koji su prethodili proslavi bili su i razdoblje introspekcije. Članovi zajednice svjesni su da je došlo vrijeme da se otvoreno progovori o izazovima. Hrvatski jezik u Villa Mugueti gotovo se izgubio. Stariji ga se još sjećaju, ali mlađe generacije ga ne znaju. Srećom, budući čuvari naše kulturne baštine danas imaju priliku učiti jezik na susjednom Nacionalnom sveučilištu u Rosariju te putem programa stipendiranja koje nudi Hrvatska.

Drugi izazov je odlazak mladih u velike gradove. Ruralna sela poput Villa Muguete ostaju bez stanovnika. Zato se priželjkuje da Hrvatsko društvo ne bude samo lokalno okupljalište, već centar za cijelu regiju – mjesto gdje će sve generacije, a naročito mladi i obitelji, pronalaziti razloge da ostanu i da se povežu s vlastitim korijenima.

Član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, Cristian Šprljan, ističe:

– Možemo imati zidove, možemo imati institucije, ali ako nema ljudi, to je bezvrijedno. Uvijek kažemo da je ovo „dom“, dom sastavljen od ljudi koji se dobro provode i o našoj djeci brinu u prekrasnom okruženju. Ne možemo izaći onakvi kakvi smo ušli.

Šprljan podsjeća da su hrvatski domovi mjesta gdje se okupljaju obitelji, gdje se mladi uče ljubavi prema Hrvatskoj i gdje se kultura prenosi s generacije na generaciju.

Villa Mugueta, novo središte hrvatske kulture u Argentini?

Domaćini naglašavaju da je proslava tek početak novog poglavlja. Villa Mugueta želi postati središte Hrvata u Argentini, no to će zahtijevati stalno razvijanje veza s Hrvatskom i njegovanje hrvatskog jezika i kulture. U tome će ključnu ulogu imati mladi, stručnjaci i profesionalci iz svijeta kulture, ali i suradnja s drugim hrvatskim zajednicama u Argentini i Južnoj Americi.

Silvia Di Sciascio, upraviteljica Hrvatskog doma, zaključuje:

– Hrvatsko društvo u Villa Mugueti predstavlja kulturni prostor koji treba nastaviti razvijati i obogaćivati. Trebat ćemo razviti vrlo snažan kulturni projekt: imamo sve potrebne alate i kontakte. Vjerujem da ćemo postupno ostvariti kulturnu obnovu koja nam je potrebna.

Santa Fe je već pokazala interes da „La Croata“ postane i turističko središte. Ako se ta vizija ostvari, Villa Mugueta mogla bi postati mjesto gdje se povijest, kultura i tradicija spajaju u jedinstvenu priču – priču koja traje već sto godina i koja dobiva novo poglavlje.