Programska sinergija s hrvatskom manjinom: posjet Srbiji i Rumunjskoj

Promoviranje kulturne baštine kao važnog dijela hrvatskog identiteta, a koje se prošlog tjedna održavalo u Subotici (Vojvodina) i Karaševu (Rumunjska), svjedočilo je kontinuitetu programskih navezanosti i sjedinjenju jednog nacionalnog bića, definiranog zasebnim specifičnostima - određenog podnebljem, trajnosti zajednice, narječjem, intenzitetom doticaja s maticom zemljom. Riječ je o ljudima, članovima hrvatske manjine koji svoj kulturni i nacionalni identitet žive s ponosom. U životnim okolnostima, možda bi bilo  jednostavnije i konvencionalnije prepustiti se društvenoj asimilaciji, stopiti se. No, oni su odlučili ostati "svoj na svome" pronoseći istinu o stoljetnoj prisutnosti, o katoličkoj vjeri, o imenu Hrvatska koju s radošću i dubokom sviješću izgovaraju, piše Ante Ćaleta, voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika o stručnom posjetu članovima hrvatske manjine u Srbiji i Rumunjskoj.

Hrvatski nacionalni identitet izvan granica Domovine nije statična činjenica, već dinamičan proces koji se odražava isključivo snagom zajednice i potrebom kontinuirane te zauzete brige matične zemlje. Pri čemu ponos daje korijenje, samosvijest pravac stoljetne ustrajnosti, hrabrost uklanja prepreke, a entuzijazam onu nasušnu energiju potrebnu za budućnošću i opstankom, navodi Ante Ćaleta u svojem  poetičnom osebujnom stilu. 

 Hodočastili su Hrvatima Bačke i Banata - u Vojvodini i Rumunjskoj, sve do granica šumovitog Semenika, odajući im iskreno priznanje za stoljetnu opstojnost i to u programskoj sinergiji institucija - Splitsko dalmatinske županije, Hrvatska matica iseljenika Podružnica Split, SKUD SDŽ, Kulturno umjetničkog Branimir Kud iz Muća, Matica hrvatska Ogranak Split i Boksačkom savezu SDŽ.

U ovom zanimljivom programu susreli su se s  HKC "Bunjevacko kolo" iz Subotice, Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji, predstavnicima NIU Hrvatska riječ, Hrvatskim konzulatom u Subotici, Zajedništvom Hrvata u Rumunjskoj, urednicima Hrvatske grančice u Rumunjskoj kao i KUD-om Karaševska Zora. 

A tu su i važni protagonisti, istaknuti članovi hrvatske zajednice u Vojvodini i Karaševu među kojima i   Lazar Cvijin, Jasna Vojnić, Marin Piuković, Ivan Ivkovic Ivandekic, Klara Dujak, Ladislav Suknovic, Ivica Dulić, Sic Stevan Stevan, Zvonimir Sudarević, Giureci Slobodan Ghera, Ivan Martin Belcea, Ivan Marian, Nikola Paun, Marian Mihăilă, Petar  Hategan...

Naravno treba spomenuti i glave aktere kulturne suradnje:  Kud Branimir Muć, na čelu s voditeljima Ante Vlajčević i Šime Ivančević, koji su utisnuli trajne veze s HKC "Bunjevacko kolo" Subotica i KUD Karaševska Zora. Toliko radosti, toliko sinergije, toliko zajedništva... zaključuje Ćaleta.