Hrvati u Ushuaiji oživljavaju plesove i sjećanja

Hrvatska zajednica u gradu Ushuaiji, na krajnjem jugu Argentine, organizirala je radionicu tradicionalnih plesova, a idući tjedan će otvoriti izložbu narodnih nošnji i fotografija kako bi očuvala identitet "na kraju svijeta".

U Argentini živi oko 300.000 Hrvata i njihovih potomaka i najbrojnija su hrvatska zajednica u Južnoj Americi. Njih oko 400 je u regiji Ognjenoj zemlji, nasuprot Antarktike, od toga 200 u primorskom gradu Ushuaiji.

Gradska Kuća kulture, blizu luke u koju su u drugoj polovici 19. stoljeća uplovljavali hrvatski emigranti u potrazi za poslom, otvorila je vrata skupinama koje žele očuvati identitet u tom udaljenom dijelu Južne Amerike.

Profesor Guillermo Terrazas Müller, poznavatelj hrvatskog folklora, došao je u Ushuaiju i od srijede do petka održao tečaj u suradnji s lokalnim Hrvatima.

- Tijekom susreta smo radili na tehnikama, koracima, glazbi i elementima regionalne interpretacije jer u Hrvatskoj svaka zona ima specifične karakteristike u svojoj odjeći, glazbi i načinu plesa, izjavio je za lokalnu radijsku postaju Aire Libre.

Terrazas Müller je donio šest narodnih nošnji koje će ostati u hrvatskoj zajednici u Ushuaiji. Nošnje su iz Slavonije, Posavine i Prigorja i koristit će se u budućim nastupima.

Radionica nije bila otvorena samo potomcima Hrvata, koji su nekoć ondje tragali za zlatom, radili na izgradnji željezničke pruge, bavili se trgovinom i pomorstvom.

- Naprotiv, aktivnosti su otvorene svim zainteresiranima jer sudjelovanje osoba iz drugih zajednica također obogaćuje grupu, rekao je.

U staroj emblematičnoj kući obitelji Beban bit će otvorena izložba pod nazivom "Naši korijeni na kraju svijeta".

- Ovo mjesto ima duboku povijesnu i emotivnu vrijednost jer je pripadalo obitelji Beban, hrvatskim imigrantima koji su se naselili u Ushuaiji krajem 19. stoljeća, priopćila je Hrvatska građanska udruga u Argentini iz Ushuaije.

Njihov dom bio je prva kuća u gradu kupljena iz kataloga, a čiji su dijelovi dopremljeni brodom. Istaknula se time što je bila prva s unutarnjim WC-om i epicentrom najvažnijih društvenih događanja tog vremena.

Autor: Miho Dobrašin