HINA namjerava intenzivnije pratiti teme Hrvata izvan RH

Na panelu o ulozi medija u promicanju hrvatske nacionalne manjine na 4. Susretu hrvatske nacionalne manjine u Novalji najavljeni su novi potezi Hrvatske izvještajne novinske agencije, te istaknuta uloga Hrvatske radiotelevizije i Samostalnog odjela Programa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u kontinuiranom praćenju hrvatske manjine u europskim zemljama.

Ravnatelj Hrvatske izvještajne novinske agencije Siniša Kovačić najavio je osnivanje podredakcije za Hrvate izvan domovine u okviru HINA-e, koja je u 2027. godini kao strateški cilj i prioritete stavila izvještavanje o Hrvatima izvan domovine.

- Intenzivno dogovaramo sporazum sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan domovine oko modaliteta suradnje i nadamo se da ćemo ga uspješno završiti, definirati, potpisati, a onda i javnosti predstaviti, naveo je, dodajući da bi jedan od rezultata trebala biti nova podredakcija.

- Cilj bi bio sustavnije praćenje hrvatske manjine, ne samo kad je u nekakvim kriznim situacijama, kad su zajamčene naslovnice i interes medija i portala, nego da sustavno počinjemo pratiti život, društvo, i gospodarstvo, istaknuo je Kovačić dodajući kako je još jedan od ciljeva dodatno osnažiti mrežu dopisnika u Republici Srbiji, Mađarskoj, Srednjoj Bosni, Posavini i Crnoj Gori.

HRT i Glas Hrvatske Hrvate izvan domovine prate godinama

V.d. urednik Glasa Hrvatske Vladimir Brnardić istaknuo je da HRT svoje servise otvara hrvatskoj nacionalnoj manjini, među ostalim, putem vijesti na četiri strana jezika, u kojima djeluju izvorni govornici jezika. Tu je i niz emisija za iseljenike i Hrvate u BiH, te jačanje digitalizacije, također u cilju približavanja mlađim gledateljima, rekao je.

Kako svoje aktivnosti provode mediji u Srbiji, Mađarskoj i Crnoj Gori? 

Zlata Vasiljević i Karolina Bašić, ravnateljica i novinarka informativno-političkog tjednika Hrvata u Srbiji Hrvatska riječ, Timea Šakan Škrlin iz Croatice, hrvatskog glasnika i izdavača u Budimpešti i Nikola Dončić iz Hrvatskog glasnika u Crnoj Gori govorili su o različitim modelima financiranja. 

Croatica se financira iz državnog proračuna, ali i putem hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, s oko 200 tisuća eura godišnje, a Hrvatski glasnik u Crnoj Gori, kako je naveo Dončić, u prošloj godini, kad su objavili jubilarni 200. broj, dobio je iz crnogorskog fonda za nacionalne manjine 4000 eura, što nije dovoljno ni za tiskanje jednog broja.

Sudionici panela složili su se da je bitno očuvati djelovanje specijaliziranih glasila nacionalnih manjina u današnjem tržišnom društvu, uz zaključak da ta glasila često pokreće entuzijazam kao bitan element.