Projekt o žrtvama 20. stoljeća prema čvrstim znanstvenim kriterijima

Projekt "Žrtve ratova i političkog nasilja u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća" provodit će se po čvrstim znanstvenim kriterijima, poručuju iz Hrvatskog instituta za povijest govoreći o novom znanstvenom projektu koji će Institut provoditi i koordinirati kroz pet godina.

Država za projekt daje 1,7 milijuna eura

Nakon što je 2017. godine osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, a prošle godine i Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Vlada pokreće i znanstveni projekt "Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća". Provodit će ga i koordinirati Hrvatski institut za povijest.

- Inicijativa za projekt došla je iz sinergije i dugogodišnje suradnje našeg Instituta i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata. Ideja je nastala puno ranije, a nakon što je prezentirana Vladi, projekt je prihvaćen za financiranje, na čemu smo joj zahvalni, kažu iz Instituta za povijest.

Ratovi, revolucije, političke promjene i ideološke borbe ostavile su dubok trag na hrvatskom društvu, a istraživanja o žrtvama tih sukoba često su podložna političkim interpretacijama i ideološkim podjelama, poručuju iz Instituta. Stoga ovaj projekt, drže i u Vladi, treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.

Glavni cilj projekta je sustavno i znanstveno utemeljeno istraživanje, dokumentiranje i analiza žrtava ratova i državnog/političkog nasilja tijekom 20. stoljeća na prostoru današnje Hrvatske i država čiji je sastavni dio bila.

Istraživat će se žrtve iz razdoblja Prvoga i Drugoga svjetskog rata, poraća, razdoblja komunističke Jugoslavije te Domovinskog rata, a u fokusu će biti utvrđivanje identiteta žrtava, okolnosti njihova stradanja, kao i analiza šireg društvenog i političkog konteksta nasilja i represije.

Institut: Projekt po čvrstim znanstvenim kriterijima

Pitanje koje se otvara jest hoće li se njegovim završetkom staviti točka na "i" ideološkim raspravama ili stvoriti uvjeti za nove.

- Kakva će biti medijska i javna percepcija projekta ne možemo znati, ali ono što možemo obećati jest da će projekt biti provođen po čvrstim znanstvenim kriterijima i time doprinijeti boljem i cjelovitijem poznavanju problematike žrtava 20. stoljeća. Smatramo da bi samo znanstveno utemeljeni podaci trebali biti temelj za argumentirano raspravljanje o tim traumatičnim temama naše prošlosti, odgovaraju iz Instituta.

Napominju kako projekata i zasebnih institucija koji se bave problematikom žrtava 20. stoljeća u zemljama Europe ima pregršt, ali da su oni najčešće memorijalnog tipa, "a ne ovako cjeloviti znanstveno-istraživački kao što je naš".

- Većina drugih projekata obično obrađuje žrtve jednog ili dva režima istodobno, jednog rata ili nekog kraćeg razdoblja dok je u našem slučaju u fokusu čitavo 20. stoljeće i svi ratovi i režimi koji su ostavili traga u hrvatskoj povijesti, dodaju.

Iz Instituta ističu kako je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dosad ostvario značajan doprinos u identificiranju i dokumentiranju ratnih žrtava svih nacionalnosti, ali da se istraživači suočavaju s različitim izazovima poput nedostupnosti nekih arhivskih izvora ili "djelovanja pojedinih društvenih skupina koje nastoje instrumentalizirati povijest i vrše pritisak na institucije i pojedince koji istražuju povijest".

Digitalna baza podataka o poginulima, ubijenima i nestalima

Ovaj će projekt trajati pet godina, nakon kojih bi, smatraju, bili postavljeni temelji za daljnji rad na toj važnoj problematici. U okviru projekta predviđen je rad 15-ak znanstvenika i stručnih suradnika, od kojih će, kažu, većina biti novozaposlena u sustavu znanosti, a rad će svojim savjetima, iskustvom i znanjem potpomagati i drugi relevantni znanstvenici s hrvatskih sveučilišta te drugih domaćih i inozemnih znanstvenih instituta.

Poseban naglasak stavlja se na izradu sveobuhvatne digitalne baze podataka o poginulim, ubijenim i nestalim osobama, koja će objediniti dosadašnja istraživanja te omogućiti njihovu daljnju nadogradnju i provjeru.

Rezultati projekta objavljivat će se u relevantnim domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima te kroz posebne publikacije i javne prezentacije.

U projektu će se raditi i na pronalaženju i obilježavanju mjesta zločina i masovnih grobnica te osiguravanju dostojanstvenog ukopa žrtava.