Predavanje Milana Bošnjaka: O Hrvatskom kulturnom institutu Marulić

U Dvorani Jure Petričevića u Matici hrvatskoj u utorak je predstavljen prijedlog osnivanja Hrvatskog kulturnog instituta Marulić, nacionalne ustanove koja bi, po uzoru na slične institucije drugih europskih država, sustavno promicala hrvatski jezik, kulturu i identitet u inozemstvu. 

Koncept je predstavio Milan Bošnjak, književnik i predsjednik Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj. Bošnjak je istaknuo da se radi o dugoročnom projektu kulturne diplomacije usmjerenom na jačanje međunarodne vidljivosti Hrvatske i povezivanje s hrvatskim iseljeništvom. 

Bošnjak je ustvrdio kako Hrvatska već ulaže znatne napore u međunarodnu kulturnu suradnju, nastavu hrvatskog jezika i povezivanje s hrvatskim zajednicama izvan domovine. Međutim, nedostaje jedinstvena institucija koja bi te aktivnosti koordinirala i dugoročno razvijala. 

Istaknuo je da bi hrvatski model trebao objediniti promociju nacionalne kulture, jezika i suvremenog stvaralaštva pod nazivom Hrvatski kulturni institut Marulić. Kao uzore naveo je kulturne institute brojnih europskih država, među njima Goethe-Institut, Institut français, British Council i Instituto Cervantes. Primjerice, Goethe-Institut djeluje u desetcima država svijeta, omogućujući učenje njemačkog jezika, predstavljanje njemačke kulture i okupljanje lokalne zajednice.  

Govoreći o položaju Hrvatske u Europi, Bošnjak je odbacio percepciju Hrvatske kao „male države“ i „male kulture“. Istaknuo je kako se takva slika često nameće u javnom prostoru premda Hrvatska, prema njegovim riječima, raspolaže iznimno bogatom materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom. Primjerice, po broju UNESCO-ovih zaštićenih dobara nalazi među vodećim europskim državama.

- Mi smo jedan stari narod koji baštini jednu veliku kulturu, koji i sada ima jako dobru kulturnu produkciju, i to naprosto treba osvijestiti sebi i drugima, rekao je Bošnjak. 

Treba integrirati sve ono što je hrvatska kultura

Institut bi, prema Bošnjaku, trebao predstavljati cjelokupnu hrvatsku kulturu, neovisno o političkim ili drugim podjelama. On bi trebao promicati i tradicionalnu i suvremenu kulturnu produkciju te biti mjesto međukulturne razmjene.

- Mi moramo integrirati sve ono što se može zvati hrvatskom kulturom i što jest hrvatska kultura,“ rekao je Bošnjak. „To što ja ne volim pojedine aktere hrvatske kulture nikad me ne će spriječiti u tome da ih ne navedem kao relevantne za hrvatsku kulturu.

Bošnjak je također naglasio kako bi osnivač instituta trebala biti Republika Hrvatska, a njegovo financiranje trebalo bi biti osigurano kroz državni proračun uz mogućnost dodatnog projektnog financiranja. Prema predstavljenom modelu, središnjica bi se nalazila u Zagrebu, dok bi se mreža instituta postupno razvijala u gradovima s važnim hrvatskim zajednicama i značajnim međunarodnim kulturnim središtima. „Ti centri ne bi smjeli biti zatvoreni samo za Hrvate. Oni bi trebali raditi programe za Hrvate, ali i za publiku u mjestima i gradovima u kojima budu osnovani,“ rekao je Bošnjak, istaknuvši da institucija mora raditi i na međukulturnoj razmjeni. 

Cilj predloženog instituta nikako nije zamijeniti postojeće ustanove koje već djeluju na području kulturne promidžbe. Umjesto toga, takva organizacija trebala bi ih povezati i dodatno osnažiti kroz zajedničku mrežu te omogućiti sustavno djelovanje.

Milan Bošnjak (Gospić, 1974) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij filozofije i komparativne književnosti te poslijediplomski sveučilišni doktorski studij kroatistike. Niz godina radio je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a od 2014. do danas radi u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika, predsjednik je Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj. Književne priloge te znanstvene i stručne članke objavljuje u brojnim časopisima i zbornicima u domovini i inozemstvu. Objavio je četiri pjesničke zbirke, četiri znanstveno-stručne knjige, četiri uredničke knjige (u suautorstvu) te jedan edukacijsko-ekološki vodič. Živi i radi u Zagrebu.

Izvor: misao.hr