Hrvati se vraćaju kući: Evo što treba napraviti da u Hrvatskoj i ostanu

Sve više hrvatskih obitelji posljednjih godina ponovno bira život u domovini. Neki se vraćaju zbog obitelji i želje da njihova djeca odrastaju u Hrvatskoj, drugi zbog kvalitete života, sigurnosti ili jednostavno osjećaja da je došlo vrijeme za povratak kući.

Taj trend velika je prilika za Hrvatsku. Svaka obitelj koja se vrati donosi svoje znanje, iskustvo, radne navike, kontakte i novu energiju sredini u kojoj odluči živjeti. No povratak u domovinu nije samo pitanje odluke. Nakon dolaska slijedi niz konkretnih koraka - od rješavanja administracije i pronalaska posla i doma do uključivanja djece u vrtiće i škole te snalaženja u zdravstvenom sustavu.

Upravo zato iskustva povratnika mogu biti dragocjena. Ona pokazuju što već dobro funkcionira, ali i gdje postoji prostor da Hrvatska napravi još jedan važan korak – prema jednostavnijem, povezanijem i učinkovitijem sustavu podrške ljudima koji se vraćaju.

Povratak u Hrvatsku velika je životna odluka

Za obitelji koje se vraćaju iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Irske i drugih europskih zemalja, odluka o povratku često je rezultat dugog promišljanja.

Želja da djeca odrastaju u Hrvatskoj, blizina obitelji, kvaliteta života, sigurnost i osjećaj pripadnosti među najvažnijim su razlozima zbog kojih se ljudi odlučuju vratiti.

Mnogi pritom ne očekuju da će država riješiti sve njihove probleme. Ono što očekuju jest sustav koji će im pomoći da se lakše snađu.

Jer povratak istodobno donosi brojne praktične izazove. Obitelj mora riješiti administraciju, pronaći posao i stanovanje, uključiti djecu u obrazovni sustav, riješiti zdravstvena pitanja, a u mnogim slučajevima i priznati diplome ili stručne kvalifikacije stečene u inozemstvu.

Što povratnicima najčešće otežava početak?

Iskustva ljudi koji su se vratili pokazuju da se najčešće ne radi o jednom problemu, nego o kombinaciji više manjih i većih prepreka. Među njima su - dugotrajna administracija, teško pronalaženje kvalitetnog zaposlenja, visoki troškovi stanovanja, nedostatak dostupnih nekretnina, sporiji postupci priznavanja diploma i stručnih kvalifikacija, nedovoljno informacija objedinjenih na jednom mjestu, izazovi pri upisu djece u škole i vrtiće, zdravstveni sustav i liste čekanja, nedostatak jasnog sustava podrške tijekom prvih mjeseci nakon povratka i osjećaj da mnoge stvari obitelj mora rješavati sama.

Upravo su to područja na kojima se može napraviti dodatni iskorak.

Hrvatska je već napravila važne korake

Važno je istaknuti da Hrvatska posljednjih godina razvija različite mjere i programe usmjerene prema hrvatskom iseljeništvu i povratnicima.

U taj su proces uključene brojne institucije, među kojima su Ministarstvo demografije i useljeništva, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska gospodarska komora, HAMAG-BICRO te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Važnu ulogu imaju i gradovi, općine i županije koje razvijaju vlastite programe za privlačenje i prihvat povratnika. Sve su to važni koraci i pokazuju da je povratak prepoznat kao značajna tema za budućnost Hrvatske.

Sada se otvara prostor za njihovo još bolje povezivanje.

Dobri primjeri već postoje

Da se konkretnim programima može pomoći ljudima koji razmišljaju o povratku, pokazuju i pojedine lokalne sredine.

Splitsko-dalmatinska županija pokrenula je program "Povratak korijenima", čiji je cilj povezivanje hrvatskog iseljeništva s domovinom te pružanje informacija i podrške obiteljima koje razmišljaju o povratku.

Pozitivan primjer je i Grad Biograd na Moru, koji je kroz vlastite inicijative pokazao spremnost za prihvat hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka te otvorio dijalog o konkretnim modelima povratka i integracije.

Takve inicijative pokazuju da interes postoji – i među ljudima koji žele ponovno živjeti u Hrvatskoj i među sredinama koje ih žele privući.

Kako povratak učiniti jednostavnijim?

Jedan od ključnih koraka bio bi omogućiti da povratnici informacije i pomoć mogu dobiti jednostavnije i brže.

Danas se odgovori često traže na više različitih mjesta – u državnim institucijama, lokalnoj upravi, na internetskim stranicama, kroz udruge ili od ljudi koji su već prošli proces povratka. Takav način može oduzeti mnogo vremena i stvoriti dodatni stres obiteljima koje upravo prolaze kroz veliku životnu promjenu.

Zato bi bilo korisno razviti jedinstveni nacionalni sustav podrške povratnicima.

Ne samo internetsku stranicu s informacijama, nego sustav kroz koji bi svaka obitelj mogla dobiti konkretne odgovore i usmjerenje prije, tijekom i nakon povratka.

Što bi povratnik trebao moći riješiti na jednom mjestu?

Takav sustav mogao bi objediniti informacije i podršku vezanu uz administrativne postupke, zapošljavanje, obrazovanje djece, vrtiće i škole, priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija, zdravstveni sustav, stanovanje i dostupne nekretnine, pokretanje obrta ili poslovanja, dostupne potpore i programe za prve mjesece života nakon povratka.

Cilj ne bi bio stvaranje nove administracije, nego bolje povezivanje postojećih institucija.

Povratnik bi tako umjesto traženja odgovora na više različitih adresa dobio jasnu informaciju o tome kome se treba obratiti, koji dokumenti su potrebni i koji su sljedeći koraci.

Država ima ključnu ulogu, ali važni su i lokalni primjeri

Brojne udruge, inicijative, lokalne zajednice i pojedinci već godinama ulažu trud u pomoć povratnicima. Njihova iskustva i rad mogu biti važan dio budućeg sustava.

Ipak, država ima ključnu ulogu jer raspolaže institucijama, podacima i zakonskim ovlastima potrebnima za povezivanje različitih sustava.

Ministarstva, zavodi, lokalna i područna samouprava te javne službe mogu zajednički stvoriti model u kojem će povratnik lakše prolaziti kroz cijeli proces. U tome bi iskustva samih povratnika trebala imati posebno mjesto.

Oni najbolje znaju gdje su naišli na prepreke, što im je pomoglo i što bi sljedećoj obitelji moglo olakšati povratak.

Svaki uspješan povratak je dobitak za Hrvatsku

Povratak hrvatskih građana nije samo demografsko pitanje. To je i gospodarska i društvena prilika.

Ljudi koji se vraćaju često donose iskustvo života i rada u drugim državama, nova znanja, poslovne kontakte i drukčije perspektive.

Vraćaju se obiteljima, zapošljavaju, pokreću poslove, obnavljaju kuće i stanove te ponovno postaju dio lokalnih zajednica. Zato cilj ne bi trebao biti samo povećati broj povratnika.

Cilj je stvoriti uvjete u kojima će se ljudi koji su se odlučili vratiti moći što brže uključiti u život Hrvatske i ovdje dugoročno graditi budućnost.

Vrijeme je za još snažniju podršku povratnicima

Hrvatska već ima institucije, programe i pozitivne lokalne primjere. Sljedeći korak može biti njihovo dodatno povezivanje i stvaranje još učinkovitijeg sustava. Umjesto da se iskustva povratnika promatraju kao kritika, treba ih promatrati kao vrijedan izvor informacija.

Jer svaka prepreka na koju naiđe jedna obitelj može biti prilika da se budućim povratnicima taj isti proces olakša. Zato je važno nastaviti dijalog između povratnika, državnih institucija, lokalne samouprave, poslodavaca, udruga i svih drugih koji mogu pridonijeti uspješnijem povratku hrvatskih obitelji.

Hrvatska se ne treba pitati samo kako vratiti ljude, nego kako im pomoći da nakon povratka ovdje pronađu posao, dom, sigurnost i razlog da ostanu.

Jer svaki uspješan povratak znači jednu obitelj više u Hrvatskoj - i još jednu priliku da se ovdje gradi budućnost.