Hrvatska riječ i pjesma u srcu Europe

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac, Karlo Ressler i Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) organizirali su u utorak navečer u Bruxellesu predstavljanje hrvatskog jezika, kulturne baštine, tamburaške glazbe i gastronomske tradicije.

Događaju u Europskom parlamentu u Bruxellesu pod nazivom Dani hrvatske jezične povijesti, kulture i gastronomije nazočni su bili predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica i hrvatski ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Središnji događaj bio je koncert udruge Slavonska rapsodija i velikoga tamburaškog orkestra sastavljenog od glazbenika iz različitih dijelova Slavonije. Uz tamburaše, nastupili su vokalni solisti Vlatka Kopić Tena, Renata Sabljak i Željko Lončarić Žec. Glazbeni prilog dali su i  talentirana bračka glazbenica i pjevačica Katica Marinović i Danijel Curić, koji ju je pratio na gitari.

U programu je sudjelovao i prof. dr. sc. Marko Alerić, jedan od suradnika na izložbi Predmet: Hrvatski, posvećena povijesnom razvoju hrvatskoga jezika, njegovoj književnoj tradiciji i važnosti za hrvatski nacionalni identitet. Također su sudjelovali i direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivana Vladović te predsjednik udruge Slavonska rapsodija Krešimir Starčević.

U Europskom parlamentu otvorena izložba o hrvatskoj povijesti

U okviru programa Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije predstavila je dalmatinsku gastronomsku i turističku baštinu uoči 2027. godine, kada će Splitsko-dalmatinska županija nositi titulu Europske regije gastronomije.

- Na ovaj način želimo prikazati našu bogatu baštinu, hrvatski identitet koji shvaćamo ne kao nešto što nas razdvaja nego što nas spaja s drugim europskim narodima, rekao je Davor Ivo Stier.

- Cilj je bio okupiti i pokazati jedan dio Hrvatske i po onome po čemu je Hrvatska prepoznata u Europi te predstaviti najbolje što imamo, našu kulturu, tradiciju, gastronomiju, dodala je zastupnica Nikolina Brnjac.

Karlo Ressler kazao je da je Hrvatska profitirala i dobila mnogo od članstva u Europskoj uniji, ali je isto tako i Europa dobila s Hrvatskom.

- Htjeli smo ovdje kroz glazbu, nešto što je prilično intimno, što probija barijere, izazvati emocije i prikazati našim kolegama što Hrvatska ima, rekao je Karlo Ressler.

Europski kontekst takvog predstavljanja posebno je izražen zbog mjesta održavanja. Hrvatski je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. jedan od službenih jezika Unije, a službene stranice Europske unije navode da EU danas ima 24 službena jezika te da je višejezičnost jedno od njezinih temeljnih načela. Građani država članica imaju pravo komunicirati s institucijama EU-a na bilo kojem od tih službenih jezika i dobiti odgovor na istom jeziku. Zbog toga događanje posvećeno hrvatskoj jezičnoj povijesti u Europskom parlamentu ima i širi europski okvir: hrvatski je istodobno nacionalni jezik s vlastitom poviješću i jedan od jezika svakodnevnog institucionalnog rada Europske unije.

Hrvatska jezična baština u europskom institucionalnom prostoru

Zakon o hrvatskom jeziku, donesen 2024., hrvatski određuje kao službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije, a njegovu cjelinu povezuje sa standardnim jezikom, književnom baštinom i narječjima. Zakon posebno navodi čakavsko, kajkavsko i štokavsko narječje te podsjeća na višestoljetnu pisanu baštinu nastalu na glagoljici, hrvatskoj ćirilici i latinici. Takav zakonski opis pokazuje zašto predstavljanje jezične povijesti može biti šire od prikaza današnjega standardnog jezika: ono uključuje povijest pisma, dijalekata, književnih tekstova i različitih kulturnih sredina u kojima se hrvatski razvijao.