Ista pravila za mladiće u Hrvatskoj i one izvan domovine

Obvezni vojni rok u različitim oblicima postoji u devet zemalja članica Europske unije, a neke od najvećih, poput Njemačke i Italije, planiraju njegovo ponovno uvođenje. Glavni razlog zbog kojeg je Hrvatska odlučila ponovno uvesti obvezni vojni rok tiče se sigurnosne situacije i potrebe za jačanjem vojne pričuve.

Iako se na temeljno vojno osposobljavanje šalju mladići s navršenih 19 godina, postavlja se pitanje odnosi li se vojni rok i na hrvatske državljane koji žive u inozemstvu, uključujući one s dvojnim državljanstvom, primjerice u Bosni i Hercegovini.

O tome smo u emisiji Globalna Hrvatska razgovarali s Ivanom Jušićem, ravnateljem Uprave za ljudske potencijale pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske.

Prema riječima ravnatelja Jušića, od 2008. godine, kada je ukinuta obveza služenja vojnog roka, više od 300.000 mladića nije prošlo nikakav oblik vojne obuke te nisu spremni za raspoređivanje u pričuvne postrojbe. Ponovno uvođenje vojnog roka omogućuje stvaranje funkcionalne pričuve i potiče mlade da se eventualno odluče za profesionalnu vojnu karijeru.

Mladići se pozivaju na temeljno vojno osposobljavanje s navršenih 19 godina. Obveza vojnog roka traje od 18. godine života za muškarce do 55. godine života, dok žene trenutno nemaju zakonsku obvezu služenja vojnog roka.

Jušić je pojasnio da vojni rok obvezno moraju služiti i hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske, uključujući one s dvojnim državljanstvom. Mladići koji napune 18 godina dok žive u inozemstvu trebaju se prijaviti u hrvatska diplomatska ili konzularna predstavništva kako bi regulirali vojnu obvezu. Vojnici s dvojnim državljanstvom mogu odabrati hoće li vojni rok služiti u zemlji u kojoj žive ili u Hrvatskoj. Evidencija se vodi putem baza podataka Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, a pozivi se šalju na prijavljene adrese ili preko diplomatskih predstavništava.

Ukupno, u iseljeništvu se nalazi oko 4.000 mladića s hrvatskim državljanstvom, a najveći broj živi u Bosni i Hercegovini, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Podaci su evidentirani u 62 zemlje svijeta.

Jušić je također naveo razloge za odgodu ili oslobađanje od vojnog roka. – „Ako se netko redovno školuje, primjerice upisao sveučilišno obrazovanje, može dobiti odgodu do završetka školovanja. Ako je jedini hranitelj obitelji ili ima dogovoreno sklapanje braka, također može dobiti odgodu“, rekao je, te dodao da su to samo neki od razloga koji su propisani zakonom. Istaknuo je kako se ti uvjeti jednako primjenjuju i na mladiće koji žive u Hrvatskoj, kao i na one koji žive u inozemstvu.