Hrvatska književnica predstavlja glavni grad Čilea

U organizaciji Hrvatsko-hispanskog društva, književnica i prevoditeljica Željka Lovrenčić održala je predavanje pod nazivom “Santiago - moj grad”, koje je bilo popraćeno bogatom prezentacijom te nadahnuto njenim najnovijim boravkom u tome gradu u studenom 2025. Tom je prigodom predstavljena dvojezična pjesnička antologija Chile-Croacia 2024, u kojoj je zastupljeno 15 čileanskih i 15 hrvatskih pjesnika. 

- Iznijela sam najvažjnije podatke o Čileu, najdužoj zemlji na svijetu, te o njenim raznolikostima i ljepoti. Spomenula sam najznačajnija mjesta koja je sam posjetila: Antofagasta na sjeveru zemlje gdje se nalazi pustinja Atacama, regija Araucanía i njen glavni grad Temuco, gdje su živjeli čileanski pisci, dobitnici Nobelove nagrade za književnost, Pablo Neruda i Gabriela Mistral kao i turističko središte Villarica, Magallanes i glavni grad te regije Punta Arenas, Ognjena zemlja i nacionalni park Torres del Paine te njihova bogata flora i fauna. Posebnu pozornost izazvao je egzotični Uskršnji otok sa svojim znamenitim kamenim skulpturama moai. Iznimno sam vezana uz Čile i smatram ga svojom drugom domovinom. Prvi sam put u tu zemlju došla 1995. godine. Dvije sam godine radila kao profesorica hrvatskog jezika i kulture u školi stranih jezika The British Academy u Punta Arenasu. Imala sam čak osamdeset učenika raznih naraštaja. Osim podučavanja radila sam i kao prevoditeljica te voditeljica na radiju. Najviše Čileanaca hrvatskih korijena danas živi u Punta Arenasu, Antofagasti, Iquiqueu i Santiagu. Procjenjuje se da ih u Čileu ukupno ima oko 200 000. U najjužnijem čileanskom gradu Punta Arenasu s oko 150 000 stanovnika, živi ih 25 000. Čileanski Hrvati ističu se u mnogim područjima: od politike preko gospodarstva do kulture, osobito književnosti. Dvojica od njih bili su kandidati za predsjednika Čilea (Radomiro Tomic i Hernan Büchi Buch), a treći, Gabriel Boric, preuzeo je predsjedničku dužnost. Tomic je bio suosnivač Demokršćanske stranke Čilea a Hernán Büchi Buch je ugledni ekonomist. Jedan od najpoznatijih čileanskih poduzetnika hrvatskih korijena bio je Andrónico Luksic Abaroa. A među književnicima ističu se Esteban Scarpa, Nicolás Mihovilovic Rajcevic, Antonio Skarmeta, Juan Mihovilovich, Ramón Díaz Eterovic, Óscar Barrientos Bradasic. Književna kritika spominje 300-injak čileanskih književnika hrvatskih korijena. Doktorirala sam na temi "Hispanistička Croatica - tri naraštaja čileanskih književnika hrvatskog podrijetla" te objavila knjigu temeljenu na doktoratu "Od pustinje do ledenjaka - književnost čileanskih Hrvata", ističe Željka Lovrenčić.

Nakon Punta Arenasa hrvatska književnica živjela je tri godine u Santiagu gdje je radila u veleposlanstvu Republike Hrvatske.

- Otkako živim u Hrvatskoj, često se vraćam u Santiago. Na predavanju sam pokazala neke od glavnih atrakcija toga višemilijunskog grada, gospodarskog, političkog i obrazovnog središta Čilea: znameniti trg Plaza Italia, Nacionalnu knjižnicu, središnju poštu, Akademiju likovnih umjetnosti, brdo Santa Lucía gdje je Pedro Valdivia 1541. osnovao grad Santiago, Katedralu Uznesenja Djevice Marije iz 1780. i mnogobrojne kulturne centre. Govorila sam o sajmu knjiga FILSA koji se u Santiagu održava od 1981. i na kojemu su 2013. uz mene gostovali i hrvatski autori Mladen Machiedo i Boris Domagoj Biletić. Na ovogodišnjem je Sajmu predstavljena knjiga Borisa Domagoja Biletića “Pjena brzih oblaka” koju je u mom prijevodu objavila nakladnička kuća Editorial Mago. Bilo je govora i o nekim četvrtima grada Santiaga (Providencia, Las Condes, Vitacura), o mom gostovanju na poznatome radiju Duna gdje sam s uglednim radijskim i televizijskim novinarom Polom Ramírezom razgovarala upravo o čileanskim književnicima hrvatskih korijena te o predavanju o mojim prijevodima i suvremenoj hrvatskoj književnosti koje sam održala na Katoličkom sveučilištu, gdje me primio dekan Patricio Lizama. To je sveučilište poznato po multikulturalnosti i visokim obrazovnim standardima, a osnovano je 1888. godine - naglašava Željka Lovrenčić.

Na predavanju je bilo govora i o predstavljanju knjige Chile-Croacia 2024. u Muzeju dekorativnih umjetnosti u Palači Rioja u Viñi del Mar.

- Na predstavljanju je bio Upravni odbor Hrvatskog doma iz obližnjeg Valparaísa, “boemskog grada” i jedne od najvažnijih čileanskih luka u kojemu se od mnogobrojnih znamenitosti ističe i palača Pascuala Baburizze (Paška Baburice), doseljenika s otoka Koločepa koji je postao jedan od najbogatijih ljudi svoga doba. Govorila sam i o posjetu predsjedničkoj palači La Moneda gdje je mene i čileanskog književnika, predsjednika Udruge čileanskih stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena Guillerma Mimicu, primio čileanski predsjednik Gabriel Boric. Tom su mu prigodom uručene dvije knjige: Chile-Croacia 2024 i Puentes sobre el mar: antología de poemas, cuentos y relatos de autores chilenos de ascendencia croata (Mostovi iznad mora: antologija pjesama, kronika i priča čileanskih autora hrvatskog podrijetla) koju je objavila Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskih korijena za koju sam napisala predgovor. Gabriel Boric Font postao je predsjednik Čilea 2021. kad je imao samo 36 godina i bio je na čelu ljevičarske koalicije Apruebo Dignidad. Palača La Moneda je impresivna neo-klasična građevina iz 18. stoljeća. Govorila sam i o Hrvatskome klubu u Santiagu (Estadio Croata), osnovanome 1940. s ciljem očuvanja hrvatskog jezika, običaja i folklora, gdje je održano predstavljanje dviju knjiga koje su predane čileanskom predsjedniku. Knjiga Chile-Croacia 2024 predstavljena je i u Društvu čileanskih književnika te u Iberoameroameričkoj zakladi čiji je cilj povezivanje iberoameričkih zemalja putem kulturnih događanja. U svome predavanju istaknula sam i važnost održavanja veza sa svojim čileanskim prijateljima - književnicima Teodorom Elssacom, Diegom Muñozom Valenzuelom, Juanom Mihovilovichem, Nicolóm Gligom i Leom Lobosom, predsjednicom PEN-a Cristinom Wormull Chiorrini, s ravnateljem zaklade Laudalina Araneda Robinsonom Recabarrenom, hrvatskim konzulom Damirom Sančevićem i mnogima drugima - napominje književnica i prevoditeljica Željka Lovrenčić.