Hrvatska matica iseljenika nekad i danas

I u osmom desetljeću Hrvatska matica iseljenika ostaje trajni most suradnje, zajedništva i očuvanja hrvatskog identiteta među Hrvatima diljem svijeta. Unatoč povijesnim promjenama i brojnim izazovima, zadržala je svoju prepoznatljivu ulogu čuvara nacionalnog zajedništva. Danas se institucija osuvremenjuje i okreće potrebama moderne mobilnosti i mladima. 

Sedamdeset pet godina djelovanja daje razlog za optimizam. Mlade autore sve više zanima iseljeništvo, povratak je jedna od ključnih tema. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, istaknula je da moramo shvatiti što danas znači iseljeništvo, odnosno da ono podrazumijeva transnacionalne veze, mobilnost i umreženost, zbog čega je riječ o iznimno važnoj temi. Dodala je kako se u narativu često govori o velikom demografskom potencijalu potomaka iz Južne Amerike, ali da se to kontekstualno pogrešno interpretira jer se ne prepoznaje da je zapravo riječ o mladoj, visokoobrazovanoj populaciji koja ne želi doći u Hrvatsku samo iz emocionalnih razloga, nego zato što je to njihova životna odluka.

U središtu obilježavanja 75. obljetnice bio je i novi Hrvatski iseljenički zbornik. Tema povratka u njemu je snažno zastupljena.

 

Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, naglasio je da je povratništvo uvijek prisutna tema jer su već u samoj ideji, misiji i ciljevima Hrvatske matice iseljenika, kao i Hrvatskog iseljeničkog zbornika, sadržani napori za uspostavljanje mostova između hrvatskog društva, Republike Hrvatske i iseljenika. U tom se kontekstu, dodao je, kontinuirano promiče cilj što većeg povratništva, što je vidljivo i na stranicama ovogodišnjeg izdanja zbornika.

Prema riječima Ivana Tepeša, znanstvenog suradnika iz Instituta za istraživanje migracija, povijest Matice može se gledati iz dva okvira. - To je politički okvir i kulturni okvir njenog djelovanja. Politički okvir je dolazio više do izražaja u prvom razdoblju kad je politika imala velikog utjecaja na djelovanje matica i utjecala je na kulturno djelovanje.

 

Prvi tragovi rada Matice čuvaju se u Hrvatskom državnom arhivu. Časopisi. Fotografije. Pozivnice za iseljeničke piknike. Dokumenti koji svjedoče o pokušajima uspostave veze s našim ljudima u svijetu. Tepeš kaže kako je znamenito djelovanje 1960-ih godina tadašnjeg predsjednika Matice Većeslava Holjevca i budućeg prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je bio član Glavnog i Izvršnog odbora Matice. Dodao je da mnogi Maticu, Holjevca i Tuđmana nazivaju vjesnicima Hrvatskog proljeća jer su od 1964., kada su došli u Maticu iseljenika, započeli suradnju s hrvatskom političkom emigracijom, zbog čega su ih tada pojedini krugovi nazivali nacionalističkim žarištem.

Postalo je jasno da odnos s iseljeništvom mora biti dvosmjeran. Ne samo slanjem poruka iz domovine, nego i slušanjem onih izvan nje. Tako se otvorio prostor i za predstavljanje hrvatskih književnika izvan Hrvatske. Nikola Jelinčić, bivši ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, istaknuo je da su pomagali autorima iz iseljeništva da se predstave na hrvatskim sajmovima knjiga, čime su im omogućene promocije njihovih djela. Dodao je kako smatra da su upravo zahvaljujući sudjelovanju na Interliberu mnogi od njih pronašli brojne čitatelje.

Iza razdoblja Domovinskog rata Matica postaje ono što je od početka trebala i biti - to je kulturna institucija koja putem projekata prepoznatljiva i u domovini i u iseljeništvu. Danas Matica provodi više od 150 projekata. Među najprepoznatljivijima su Mala i Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture, Ljetna i Zimska škola folklora, Eco Heritage Task Force i Izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji. Svaki je nastao iz konkretne potrebe, kao i učenje hrvatskog jezika na daljinu, putem HIT-a, Hrvatskog internetskog tečaja.

Iza svih projekata stoji profesionalni tim suradnika - u središnjici na zagrebačkom Trnju te podružnicama u Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru. I, naravno, mreža partnera diljem svijeta.

Bilo da je riječ o gastarbajteru, pečalbaru, potomku u prekooceanskim zemljama ili pripadniku hrvatske manjine - vrata Hrvatske matice iseljenika ostaju otvorena svima.