Ćorić: Gotovo pola milijarde eura za Hrvate u BIH u proteklih 9 godina

Republika Hrvatska, u skladu s ustavnom i zakonskom obvezom, stalno skrbi o Hrvatima u BiH te im daje potporu. Posljednjih 14 godina čini to putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Svake godine Ured podupire programe i projekte iz različitih područja. Objavljen je natječaj za Hrvate u BIH za ovu godinu, a prijave su otvorene do 16. travnja. Gošća emisije "Pogled preko granice - Hrvati u BIH", savjetnica s posebnim položajem za pitanje Hrvata u BiH Žana Ćorić govorila je o ključnim projektima i iznosima koje izdvaja Vlada RH.

- Cilj svih napora koje vlada Republike Hrvatske, naravno, i putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čini, a to je stvaranje uvjeta za održiv ostanak, za razvoj, poboljšanje kvalitete svakodnevnog života, a kad govorimo o tome onda govorimo, naravno, i o dobrom školstvu, dobrom zdravstvu. Sve što jednu mladu obitelj na neki način motivira za život u jednoj sredini u BiH. Znači, ovaj natječaj provodimo svake godine, a ove godine imamo rekordan iznos sredstava. U pitanju je 10 milijuna eura. Samo ću podsjetiti da 10 godina ranije taj iznos je bio četiri puta manji. Znači, važnost svega onoga što se događa u BiH vidi se i kroz ovaj iznos ulaganja u BiH, prije svega u projekte Hrvata, a naravno kroz projekte koji su važni Hrvatima ulaže se u cijelu BiH.

Zanimljivi su brojevi koliko Hrvatska ulaže u projekte od interesa za Hrvate u BiH od 2016. godine do danas.

- Osim našeg ureda, evo na sreću, gotovo sva ministarstva u vladi Republike Hrvatske imaju jedan vid programa financijske potpore Hrvatima u BiH, tako da je prošle od 2016. godine do konca 2025. godine ta iznos ulaganja bio gotovo 500 milijuna eura. Ono što je planirano za ovu godinu je 200 milijuna eura. Tako da ono što nas sve skupa veseli, da stvarno imamo jako kvalitetne projekte. Rezultati provedbe tih projekata su vidljivi, vidljivi su na terenu, tako da sve one vijesti vidimo, i vi puno radite na tome. Povratak Hrvata iz nekih zapadnih zemalja u BiH je vidljiv, on je kontinuiran i Hrvati se vraćaju u sve dijelove BiH, ne samo zapadnu ili istočnu Hercegovinu, vraćaju se u Posavinu, vraćaju se u Središnju Bosnu. 

Teško je, kaže, izdvojiti neke od najvažnijih projekata, no to je svakako izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. 

- To je nacionalna kazališna kuća svih Hrvata u BiH. Naravno, tu je i Sveučilište u Mostaru. Znamo da studenti dolaze iz cijele BiH. Ono što je važno, svaka sredina ima svoje prioritete, ima svoje potrebe. Osluškujući potrebe na terenu, naše financijske programe potpore mijenjamo, prilagođavamo.

Ćorić izdvaja stipendiranje studenata kao projekt od najveće pomoći za povratak i za očuvanje jednakopravnosti Hrvata u BiH.

- Ono što čujemo na terenu, to je iznimne važnosti mladim ljudima i to ih motivira da oni ostanu i studirati u BiH. Također od 2022. godine preko Ureda dajemo potporu poljoprivrednicima, poduzetnicima. Ono što je prepoznato kao važno je upravo ta poljoprivreda jer BiH ima takve resurse. Naravno tu je i unaprjeđenje infrastrukture, prometne. Također tu su i domovi zdravlja, bolnice.. Ono što nas posebno veseli su dječji vrtići. Od Posavine preko središnje Bosne do istočne Hercegovine, od Banja Luke do Neuma, nema mjesta gdje ne postoji taj vidljivi trak naše suradnje. To su veliki projekti, kulturni centri i muzeji. To je sve ono što na neki način život znači i što unapređuje i poboljšava kvalitetu života. Različit je položaj Hrvata u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Vjerujem da je to svima poznato. Nastojimo svu tu potporu ravnomjerno raspodijeliti, bez obzira što u nekim dijelovima imamo veće i značajnije projekte, ali ta potpora je što se tiče financija uvijek zemljopisno raspoređena. Neki kriteriji koji su nam jako važni su, naravno, da su ti projekti od općeg javnog dobra, da su oni u korist šire zajednice.

Ćorić poručuje da Ured njeguje suradnju s političkim predstavnicima Hrvata, no nastoje jednako tako uvijek razgovarati i s političkim predstavnicima koji dolaze iz drugih naroda. 

- Svi žele neku vrstu suradnje i u tom smislu sve ono što Republika Hrvatska ulaže u cijelu Bosnu i Hercegovinu i svi ti projekti su na dobrobit svima. Tako da i načelnici i gradonačelnici i sva tri naroda imamo jako dobru suradnju. S nekima malo više, s nekima malo manje. 

Jedan dobar primjer je općina Travnik, dodaje. 

- Njihovo je općinsko vijeće prepoznalo naš ured kao ured koji pruža potporu i razvija kvalitetu života u toj općini. I svoju godišnju nagradu dodijelit će upravo Središnjom državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. 

- U prosincu je postavljen kamen temeljac za novu zgradu kulturnog, pastoralnog i studentskog centra na Petričevcu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković je položio kamen temeljac zajedno s gvardijanom i s Hrvatima u Republici Srpskoj. U tom projektu sudjeluje i Vlada Republike Hrvatske, ali sudjeluju i institucije iz Bosne i Hercegovine. Kako iz Federacije, tako i iz Republike Srpske. Mi vjerujemo da je ta suradnja uvijek dobar put, zato i imamo takve rezultate, jer svi projekti koji se financiraju u Bosni i Hercegovini imaju partnere u lokalnim zajednicama, zaključuje posebna savjetnica Žana Ćorić.