Povrat imovine časnih sestara u Brčkom bit će riješen pogodbom?

- Danas smo razgovarali o modelima sukladno zakonima Brčko distrikta kako možemo omogućiti časnim sestrama da se vrate u jedan dio svoje imovine i da se nastave baviti određenom djelatnošću koju je propisao zakon, a to može biti i određena vjerska djelatnost, ističe dr. Domić za Glas Hrvatske. Dodaje kako je duboko uvjeren da se pronašao način kako bi se "uz procedure koje se moraju ispoštovati, zahtjev sestara uvažio, a s druge strane da lokalne vlasti isprave nepravdu učinjenu sestrama još davne 1946. godine". 

Družba sestara milosrdnica rimokatolički je crkveni ženski red koji je u Brčkom djelovao od 1885. godine. Sestre su se isticale svojim odgojno-obrazovnim, zdravstvenim i humanitarnim radom, što nije ostalo neprepoznato u povijesti, pa se očekuje povrat imovine, koja, iako ruševna, u Brčkom još uvijek postoji. Stoga je u Brčkom organiziran sastanak vrhovne poglavarice sestre Marije Jelene Ikić sa sjedištem u Zagrebu i poglavarice provincije Marije Majke Divne u Sarajevu časne sestre Marije Augustine Matijević s predstavnicima Hrvata u vlasti Brčko distrikta.

Prema riječima vrhovne poglavarice, Družbi sestara milosrdnica oduzeta je mnoga imovina i još uvijek nije vraćena.

- Međutim, kako nema Zakona o povratu imovine na području Bosne i Hercegovine uvijek se nađu neki načini da nam kažu kako se ne može vratiti. Premda su mnoge naše zgrade na području BiH u ruševnom stanju neiskorištene, raspadaju se, čak su i ruglo, ogorčeno kaže sestra Marija Jelena.

Vrhovna poglavarica je istaknula da se nakon 2021. godine pojavila želja, ali niz različitih okolnosti spriječio je konkretnije razgovore. Dolaskom Ante Domića na poziciju dogradonačelnika stvari su se počele mijenjati te urodile sastankom s konkretnijim rezultatima.

- Trebalo je dopise doraditi, izmijeniti, a onda dolazi do promjene gradonačelnika. Bogu hvala, ponovno je dogradonačelnik Domić i njegovi suradnici koji su pokazali dobru namjeru da se nešto učini. Sad nam preostaje pisati dopise i moliti se Bogu koji je uvijek bio naklonjen našoj družbi te da će ona biti bar donekle zadovoljena, barem obeštećena za ono što je oduzeto, nada se sestra Marija Jelena.

Prema riječima dogradonačelnika Brčko distrikta Ante Domića, grad Brčko je do uspostave Brčko distrikta bio pod pravnim nadzorom Republike Srpske, koja je imala svoj Zakon o restituciji.

- Međutim, pošto je to bilo vrijeme odmah nakon rata časne sestre nisu imale mogućnost uputiti zahtjev za restituciju svoje imovine, što je propuštena prilika da se imovina vrati časnim sestrama, a taj je zakon ukinut 2000. godine. Danas smo razgovarali o modelima sukladno zakonima Brčko distrikta kako možemo omogućiti časnim sestrama da se vrate u jedan dio svoje imovine i da se nastave baviti određenom djelatnošću koju je propisao zakon, a to može biti i određena vjerska djelatnost. Dodaje kako je duboko uvjeren da se pronašao način kako bi se uz procedure koje se moraju ispoštovati, zahtjev sestara uvažio a s druge strane da lokalne vlasti isprave nepravdu učinjenu sestrama još davne 1946. godine.

Prema riječima Peje Mendeša, zastupnika u Skupštini Brčko distrikta, problematika restitucije i povrata oduzete imovine u gotovo svim zemljama u kojima su postojali takvi primjeri riješena je na način da je vraćena svima onima kojima je zemlja bila oduzeta i traženi su načini da to bude u što većoj mjeri. Ovaj slučaj bi bio vrlo značajan kako za korištenje imovine koja se ne koristi, ali bi pomogao da se taj proces nastavi. Na prostoru Brčko distrikta je bilo takvih slučajeva, pa se javno govorilo: "Tko je mogao dobiti, kako je dobio i tako dalje", ali se odustalo od toga.

- Moj angažman i postupci će biti u pravcu da se, ne samo ova imovina, nego sva imovina vrati onima kojima je oduzeta u prošlom vremenu, stava je zastupnik Mendeš.

Činjenica da vlasništvo časnih sestara milosrdnica u Brčkom nije vraćeno stvarnom vlasniku nejasna je i direktoru Arhiva i jednom od glavnih stručnih istraživača djela časnih sestara u Brčkom Ćazimu Suljeviću, jer ono svojom povijesnom, znanstvenom i svakom drugom djelatnošću koje su sestre radile, svakako zaslužuje.

- Moja prva saznanja u vezi postojanja i djelovanja časnih sestara milosrdnica u Brčkom vezana su uz razgovore s uglednim Brčacima: Seadom Bećirevićem, Seadom Burićem i Nešetom Sanićem koji su bili učenici te škole. Pričali su mi s oduševljenjem o razini obrazovanja u toj školi i meni je bilo zanimljivo da su one imale takav status pa su ih pohađali pripadnici drugih naroda i drugih tradicija. Dolaskom u arhiv to mi je bila prva tema s kojom sam se želio baviti, kontaktirao sam prijatelje s Franjevačke teologije i raspitivao s Ivanom Šarčevićem koji me je uputio na sestru Maju Cigić, koja je bila zadužena za djelovanje sestri na ovom području. I ona mi je uputila dokumente koji su zapravo bili inicijacija da se s istraživanjem pozabavimo ozbiljnije, kaže Suljević.

Uz suradnju s Napretkom nastala je jedna lijepa bogata izložba koja je poslužila za obilježavanje obljetnice 150 godina dolaska sestara u BiH. Istraživanja su poslužila da se potvrdi kako je je škola časnih sestara bila prvi važniji hrvatski kulturni projekt u Brčkom i okolici u 20. stoljeću.