Plenković poslao snažnu poruku Hrvatima u BiH: Legitimitet je najvažniji

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković iz Mostara je poslao jasnu poruku uoči predstojećih općih izbora u Bosni i Hercegovini - očekuje da se više neće ponoviti praksa prema kojoj bošnjački birači presudno utječu na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. 

Tijekom radnog posjeta Mostaru naglasak je stavljen na političku ravnopravnost i legitimno predstavljanje Hrvata, ali i na konkretnu potporu Hrvatske projektima važnima za njihov ostanak i razvoj u BiH.

U Mostaru je potpisano čak 600 ugovora za projekte Hrvata u BiH, koje Hrvatska financira s 25,75 milijuna eura.

Plenković: Ne očekujem ponavljanje dosadašnje prakse izbora hrvatskog člana Predsjedništva

Hrvatski premijer izrazio je očekivanje da se na predstojećim općim izborima u Bosni i Hercegovini neće ponoviti praksa prema kojoj će bošnjački birači presudno utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

- Smatramo da takva praksa nije dobra ni za izgradnju povjerenja niti za funkcioniranje institucija i vjerujemo da to nakon ovih izbora neće biti slučaj, rekao je Plenković u utorak u Mostaru, upitan o očekivanjima od predstojećih općih izbora koji će se u Bosni i Hercegovini održati 4. listopada, s obzirom na to da nije izmijenjen Izborni zakon.

U četiri izborna ciklusa Željko Komšić biran je za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima Bošnjaka, što je redovito izazivalo napetosti između dva naroda.

Stranka Demokratska fronta Željka Komšića za predstojeće izbore kandidirala je njegova savjetnika u Predsjedništvu BiH Slavena Kovačevića, koji je prošle godine izgubio postupak pred Europskim sudom za ljudska prava kojim je nastojao ishoditi promjenu političkog sustava zemlje.

Hrvatska i dalje traži legitimno predstavljanje Hrvata u BiH

Plenković je na konferenciji za novinare naglasio da Hrvatska i dalje zagovara izmjene Izbornog zakona kojima bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine.

- Smatramo da je šteta da uoči prošlih općih izbora, nakon razgovora koji su vođeni, nije došlo do tih ograničenih izmjena Ustava i izmjena Izbornog zakona kojim bi se osiguralo da se jedan od dvoje članova Predsjedništva koji se biraju na teritoriju Federacije, a pri tome mislim na hrvatskoga člana Predsjedništva, bira od strane birača koji su Hrvati, rekao je.

Takvo rješenje, dodao je, bilo je u duhu Daytonskog sporazuma te je izrazio očekivanje da će domaće političke stranke nakon izbora postići dogovor o tome.

- Legitimitet je ono što je u političkom životu najvažnije, a on se dobiva pravednim sustavima, a ne sustavima koji imaju svojevrsne nesavršenosti, pa onda i ozbiljne političke anomalije, istaknuo je Plenković.

Darijana Filipović: Hrvatski narod mora ostvariti punu ustavnu ravnopravnost

Kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović rekla je na konferenciji za novinare da je tijekom prošlotjednog posjeta Washingtonu sa svim dužnosnicima aktualne američke administracije isticala važnost izborne reforme kako bi hrvatski narod u BiH ostvario punu ustavnu ravnopravnost i mogao birati svoje legitimne predstavnike u institucijama države.

- U svim razgovorima ukazivali smo na nužnost pravedne izborne reforme, na stavove hrvatske politike kako bi se mogao izmijeniti izborni zakon u kontekstu eliminacije anomalija u izbornom zakonu i kako bi se na taj način bar korak približili tome da hrvatski narod ostvari svoju punu ustavnu ravnopravnost sa ostala dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, rekla je Filipović.

Najavila je nastavak kontakata s američkom administracijom kako bi se pokušala ispraviti nepravda prema hrvatskom narodu.

Hrvatska izdvaja 25,75 milijuna eura: Potpisano 600 ugovora za projekte Hrvata u BiH

Političke poruke o ravnopravnosti Hrvata pratile su i konkretne mjere potpore. U Mostaru je u utorak potpisano 600 ugovora za projekte Hrvata iz BiH iz različitih područja, koje Hrvatska financira s ukupno 25,75 milijuna eura.

Ugovori se odnose na projekte koje financiraju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, turizma i sporta te rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Sveučilište, bolnica i HNK Mostar od strateškog značenja za Hrvate u BiH

Plenković je tom prigodom posebno izdvojio Sveučilište u Mostaru, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar i Hrvatsko narodno kazalište u izgradnji kao institucije od strateškoga značenja za bosanskohercegovačke Hrvate.

- Kao dio sustavne politike Vlade RH koja ima za cilj unaprijeđivati i poboljšavati odnose između Hrvatske i BiH, posebno skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, a najviše o Hrvatima kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu u BiH. Današnji događaj dio je naše cjelovite i dobro osmišljene politike koju provodimo zadnjih 10 godina, rekao je Plenković.

Podsjetio je i na sličan susret održan u Posavini, u Orašju, krajem srpnja.

- Projekti su bili vrijedni 37 milijuna eura, danas ukupna vrijednost 36 milijuna eura, sve to govori o snazi i međuresornoj podršci svih naših ministarstava i ureda, rekao je premijer Andrej Plenković.

Kroz prekograničnu suradnju provedeno 117 projekata vrijednih gotovo 130 milijuna eura

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman istaknula je i značaj projekata koji Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu povezuju kroz programe Europske unije.

- Mi sudjelujemo kroz dvije financijske perspektive Europske unije, na programima prekogranične suradnje na kojima partneri iz Republike Hrvatske zajedno provode projekte s partnerima iz Bosne i Hercegovine. Konkretno, do sada smo proveli 117 takvih projekata, vrijednosti gotovo 130 milijuna eura, rekla je.

Hrvatska je, dodala je, odlučila i sredstvima iz državnog proračuna poduprijeti projekte koje zajednički provode hrvatski partneri s obje strane granice.

- Imamo program potpore Hrvatima u BiH koji se provodi od 2021. godine i kroz njega smo realizirali 370 projekata vrijednosti 15 milijuna eura, rekla je Nataša Mikuš Žigman.

Ressler: Hrvatskoj je cilj prenijeti iskustvo BiH na europskom putu

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler naglasio je važnost prenošenja hrvatskih iskustava Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu.

- Ključni zadatak je prenijeti dio tog iskustva, pokušati pomoći Bosni i Hercegovini znanjem koje smo mi imali, kako se neke i dobre stvari iz njih može naučiti, ali isto tako da se ne bi ponavljale neke skupe pogreške iz početnih godina kada je Hrvatska postala država članica Europske unije, rekao je Ressler.

Jurilj: Potrebe Hrvata treba ugraditi u europske politike i novi financijski okvir

Ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije Ivan Jurilj upozorio je da je Bosna i Hercegovina još uvijek suočena s problemima u procesu europskih integracija.

- Ova tema u ovom trenutku je posebno važna, jer je Bosna i Hercegovina još uvijek nekako zaglavila u tom procesu europskih integracija, u nekakvim političkim blokadama, rekao je Jurilj.

Posebno je ukazao na razdoblje koje slijedi krajem ove i početkom iduće godine, kada će se izrađivati nove strategije unutar Bosne i Hercegovine – gradske, općinske, županijske, federalne i druge.

- Otvaramo prostor da naše strategije, naše prioritete, naše potrebe, probamo ugraditi i u kontekst europskih politika, odnosno novog europskog financijskog okvira, rekao je Jurilj.

Plenković odgovorio i na pitanja o Milijanu Brkiću i Miloradu Dodiku

Na pitanje o slučaju Milijana Brkića i navodnim propustima u njegovu liječenju u Mostaru, Plenković nije ulazio u detalje, rekavši da su na medicinska pitanja već odgovorili nadležni iz Ministarstva zdravstva.

Upitan hoće li podržati uvođenje sankcija neformalnom čelniku bosanskohercegovačkih Srba Miloradu Dodiku zbog veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića, hrvatski premijer rekao je da Dodik ima bolji status u međunarodnoj zajednici otkako nije na dužnosti predsjednika.

Brojni hrvatski ministri s Plenkovićem stigli u Mostar

Uz Plenkovića su u Mostaru bili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.