Održan okrugli stol u povodu 315. obljetnice rođenja Ruđera Josipa Boškovića

U organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i općine Ravno, uz pokroviteljstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, u Ravnom je upriličen okrugli stol u povodu 315 godina od rođenja Ruđera Josipa Boškovića.

Govoreći o trajnoj vrijednosti Ruđerovog nasljeđa i značaju koji Ruđer Josip Bošković ima za hrvatsku znanost, kulturu i identitet, akademik Mladen Bevanda, na okruglom stolu održanom u kući Nikole Boškovića u Orahovom Dolu u općini Ravno istaknuo je kako njegovo djelo i danas snažno nadahnjuje i obvezuje.

- Godine i stoljeća prolaze, ali u trajnom sjećanju ostaju intelektualne, duhovne, kulturne i genijalne veličine koje je iznjedrio ovaj narod, a u prvoj vrsti značajan je Ruđer Josip Bošković. Boškovićeve oštroumne, inventivne misli, teze i znanstvene elaboracije i danas su aktualne, poticajne i inspirativne, a mnoge njegove kreativne ideje i obilni umni radovi trajan su i pouzdan putokaz i nezaobilazno nadahnuće u više područja znanosti. Njegovo ime i bogato djelo mogu biti snažan poticaj za nove ustanove i za nove projekte, a u svezi s tim postoje inicijative i u Općini Ravno i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, zaključio je akademik Bevanda.

Okruglom stolu nazočio je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, koji je istaknuo važnost očuvanja znanstvene, kulturne i povijesne baštine hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

- Okupljamo se kako bismo iz Boškovićeva života i djela iščitali poruku o snazi znanja, slobodi ljudskoga duha i sposobnosti pojedinca da svojim stvaralaštvom nadraste granice vremena i prostora. Narod se ne potvrđuje samo političkim institucijama i brojnošću. Njegova se trajnost potvrđuje kulturom koju ostavlja, jezikom koji čuva, obrazovanjem koje razvija, institucijama koje izgrađuje i ljudima čije stvaralaštvo nadživljava njihovo vrijeme. Najbolji način da čuvamo velike ljude svoje povijesti nije samo podizati spomenike njihovim djelima, nego stvarati društvo sposobno za rađanje novih velikih ideja, naglasio je Čović.

Kada je riječ o Boškovićevim korijenima i njegovu europskom djelovanju, istaknuto je kako Orahov Dol predstavlja važnu poveznicu s bogatom znanstvenom i kulturnom baštinom hrvatskoga naroda.

Boškovićev primjer pokazuje da očuvanje identiteta i otvorenost prema svijetu nisu suprotstavljeni, nego predstavljaju temelj razvoja.

Na okruglom stolu sudjelovali su i prof. dr. sc. Stipe Kutleša, akademik Miroslav Palameta, dr. sc. Marijan Sivrić, izv. prof. dr. sc. Marinko Marić i dr. sc. Slavica Stojan, koji su govorili o životu, djelu i znanstvenom naslijeđu Ruđera Josipa Boškovića.

Okrugli stol organiziran je u suradnji s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, uz naglasak na važnost daljnjeg istraživanja, očuvanja i afirmacije hrvatske znanstvene i kulturne baštine.

Ruđer Josip Bošković bio je dubrovčanin po rođenju, isusovac po pozivu, a znanstvenik čije su ideje stoljećima ispred svoga vremena. Njegov život isprepleten je s Dubrovnikom, Orahovim dolom, Europom i znanošću koju danas ponovno otkrivamo. Rođen je u Dubrovniku 1711.

Izvor: HMS