Obljetnica vojnih operacija "Maestral" i "Južni potez"

Najvažnije pobjede hrvatskih snaga u Domovinskom ratu svakako su i briljantne akcije "Maestral" i "Južni potez". Prva je dovela do oslobađanja većeg dijela teritorija i više značajnih gradova u Bosni i Hercegovini, zaključno s Jajcem, a druga je promijenila opću sliku prostora Hrvatske i BiH u strateškom smislu. Tim akcijama hrvatske snage stigle su 23 kilometra od Banje Luke nakon čega je srpska strana bili prisiljena na mirovne pregovore koji su okončani u Daytonu mjesec dana kasnije, u studenome 1995. godine. Operacija Južni potez provedena je od 8. do 15. listopada 1995. godine.

- Obilježavamo tridesetu obljetnicu sloma Miloševićevog režima i donošenje mira u Bosni i Hercegovini. S ovim operacijama narod u Bosni i Hercegovini, ali i cijeli širi prostor dobio je mir, za Glas Hrvatske rekao je ministar branitelja RH i general Tomo Medved.

U operaciji Maestral poginula su 74 hrvatska branitelja, a 226 ih je ranjeno, dok je u operaciji Južni potez poginulo 42, a ranjeno 162 pripadnika združenih hrvatskih snaga.

Cilj je akcije bio staviti pod kontrolu putove Banja Luka-Čađavica i Mrkonjić-Grad Banja Luka, postaviti topove tako da se može gađati Banja Luka i pomoći 5. i 7. korpusu Armije BiH na rijeci Sani i Ugru južno od Skender Vakufa. Povijest bilježi da su hrvatskim snagama u stožeru zapovijedali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs. U akcijama su sudjelovali 4. i 7. gardijska brigada HV-a pod zapovjedništvom Damira Krstičevića i Ivana Koradea, te 1. Hrvatski gardijski zdrug kojim je zapovijedao Miljenko Filipović. Prvu, drugi i treću gardijsku brigadu HVO-a vodili su Ante Luburić, Stanko Sopta i Ilija Nakić, a specijalnu postrojbu MUP-a Hrvatske republike Herceg Bosne Zlatan Mijo Jelić.

U nastavku operacije hrvatske snage penju se obroncima planine Manjače i dolinom Vrbasa zauzimaju Bočac i dolaze na 23 km od Banje Luke. U isto vrijeme Peti i Sedmi korpus Armije BiH napreduju dolinom rijeke Sane prema prema Sanskom Mostu.

Politička situacija nije bila sklona ulasku savezničkih, hrvatskih i bošnjačkih snaga u Banju Luku pa je počeo pritisak međunarodne zajednice na hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. Bosanski čelnik Alija Izetbegović poručivao je Tuđmanu da je on spreman riskirati i ipak zauzeti Banja Luku. Operacija Južni potez je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile nadomak od Banje Luke, ipak i konačno zaustavljena.