Novoobnovljeni muzej u Kreševu

Više od milijun eura i 11 godina trebalo je kako bi muzejska ljepotica, pokraj franjevačkog samostana u Kreševu, otvorila svoja vrata za posjetitelje. Izgradnju i opremanje nove zgrade Muzeja Franjevačkog samostana sv. Katarine u Kreševu financirala je i Vlada Republike Hrvatske putem projekata Središnjega ureda za Hrvate izvan domovine.

Muzej u Kreševu, poput onih u Fojnici, Gučoj Gori te Kraljevoj Sutjesci, riznica je blaga koje svjedoči o životu naših predaka i bogatoj povijesti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Oni pokazuju naše tragove u vremenu i čine sponu između prošlosti i budućnosti.

- Na što sam posebno ponosan. To je zapravo dječji vrtić kojeg je hrvatska Vlada financirala s oko 300.000 kuna. Jer kad vrtić kažete to znači ima djece, ima dječje radosti i zove se tako vrtić, pa neka tako i ta radost, neka bude zapravo imanentna i neka se uvuče i zapravo bude protkana kroz cijeli život Kreševljana i okolice - kazao je ministar vanjskih i europskih poslova RH, Gordan Grlić Radman.

- Sačuvavši povijest mi smo sačuvali dio identiteta i jako mi je drago da smo u tome uspjeli. Al' nije bilo lako - rekao je načelnik općine Kreševo, Renato Pejak. 

Kroz stoljeća osmanlijske vladavine i svih nedaća koje su ih zadesile stoljećima poslije, kreševski fratri vrijedno su prikupljali rijetke, neobične i zanimljive eksponate. S pomoću njih može se jasno predočiti kako su ljudi živjeli na tim prostorima. Velik broj eksponata odnosi se na tradicionalna zanimanja vezana za taj kraj. Primjerice eksploatacija ruda i njihova prerada. U muzeju je postavljena i iznimno vrijedna zbirka minerala i kristala te arheološka i numizmatička zbirka.

Samostanska riznica u sebi skriva veći broj kaleža, kadionica, kandila i svijećnjaka, pretežno rađenih u srebru i vrlo često s pozlatom. Najvrjedniji predmeti potječu iz vremena od 15. do. 19. stoljeća. Tu je i knjiga ljekarija te spomen-soba fra Grge Martića, prosvjetitelja. U svoje vrijeme bio je najbolji poznavatelj političkih prilika u Bosni te je znanje upotrijebio za zaštitu Katoličke crkve i franjevačkoga reda te opismenjavanje ljudi iz tih krajeva.

- U Kreševu se može živjeti po mjeri modernoga, europskoga čovjeka već danas, samo svi trebamo dati maleni doprinos jednom takvom nastojanju - dodao je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović.

Kreševo je iznimka. Općina je to u Bosni i Hercegovini u kojoj je broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika povoljniji danas nego prije posljednjega rata. U Kreševu je, prema popisu iz 1991., bilo sedam tisuća stanovnika, a zaposlenih 1400. Trenutačno je zaposlenih 1250, a broj stanovnika manji je od 4.000, općinski su podaci. Općina pokušava različitim projektima utjecati na Kreševljake da ostanu u svojem rodnom mjestu i tu izgrade život s obiteljima.