Nova knjiga o sicanju: "Sicanje je prodiralo sve do kostiju"

Tradiciju sicanja, običaja tetoviranja kože karakterističnog za katolkinje iz Bosne i Hercegovine, donosi knjiga "Sicanje" s 24 svjedočanstva žena koje su taj običaj naslijedile od majki i baka. Promocija knjige održat će se 6. rujna u Domu kulture Prozor.

Jedna od 24 žene čije je svjedočanstvo zabilježeno u knjizi je Mara Bojić, koja je prvo sicanje dobila sa sedam, a posljednje s deset godina, kao četvrta generacija žena u svojoj obitelji koja je nastavila tu tradiciju. 

Kako navodi, tek je godinama poslije, na vjeronauku, shvatila da znakovi na njezinoj koži predstavljaju pripadnost hrvatskom i katoličkom identitetu. 

"Sicanje je prodiralo sve do kostiju", ispričala je Mare. 

Knjigu su priredile Marija Maračić i Josipa Karača, koje su tijekom ljeta 2019. bilježile svjedočanstva žena o običaju koji je kroz generacije bio povezan s vjerom, pripadnošću i očuvanjem identiteta. 

Autorice danas žive u Clevelandu i Austriji, a knjiga je nastala i iz njihove osobne povezanosti s Bosnom i Hercegovinom.

- Moja je najveća predanost stvaranju prostora za žene čije priče nikada ne bi smjele biti zaboravljene. Za žene koje su ovu tradiciju održavale živom u tihim, svakodnevnim trenucima, premda ih povijest rijetko spominje imenom, istaknula je Maričić. 

Autorica Marija Maračić potječe iz Kraljeve Sutjeske kraj Kaknja, a danas živi u Clevelandu, gdje je 2016. magistrirala povijest umjetnosti. 

Josipa Karača rođena je u Donjoj Vasti kraj Prozora/Rame i od 1990. živi u Austriji, gdje je 2014. diplomirala pedagogiju na Sveučilištu u Innsbrucku. Danas radi kao trenerica u obrazovnom centru za gluhe i nagluhe osobe. 

Sicanje, odnosno tradicionalno tetoviranje kože ubadanjem igle i unošenjem tamne smjese, najčešće se izvodilo na djevojčicama i ženama, a motivi su bili povezani s kršćanskim simbolima i identitetom. 

Običaj se posebno veže uz područja srednje Bosne i dio Hercegovine. 

Knjiga donosi svjedočanstva na hrvatskom jeziku, uz prijevode na engleski i njemački, čime je namijenjena i hrvatskom iseljeništvu, osobito drugoj i trećoj generaciji koja tradiciju svojih predaka upoznaje kroz obiteljske priče.