Ne prepuštaju zaboravu: Jajčani odaju počast žrtvama u župi Krnjeuša

Područje BiH, nažalost, obilježeno je brojnim tragičnim događajima. Jedan od njih zbio se u kolovozu 1941., kada su srpski ustanici župu Krnjeuša, kod Bosanskog Petrovca, potpuno izbrisali s geografske i demografske karte. Ubijeno je više od 240 civila, što je to mjesto pretvorilo u poprište prešućivanog zločina čije se teške posljedice osjećaju i danas.

Nekadašnja župa Krnjeuša, smještena na tromeđi Bosanskog Petrovca, Bihaća i Bosanske Krupe, do Drugog svjetskog rata obuhvaćala je 18 zaselaka s oko 1300 Hrvata katolika. Dugogodišnji miran suživot s pravoslavnim susjedima dramatično je prekinut 1941. godine, nakon sloma Kraljevine Jugoslavije i uspostave Nezavisne Države Hrvatske, što je dovelo do naglog zaoštravanja međunacionalnih odnosa na tom području.

Povjesničar Franjo Jurić otkrio je kako je sve počelo.

- Sve je započelo 27. srpnja 1941., kada su takozvani ustanici krenuli u pohod na Hrvate katolike na području Drvara i Bosanskog Grahova. Nakon toga, početkom kolovoza, točnije 9. kolovoza, ti su ustanici pod vodstvom Mane Rokvića napali i Krnjeušu te učinili isto ono što su činili na prostoru Like, odnosno na prostoru Drvara i Grahova. U samom središtu Krnjeuše nalazila se katolička župna crkva. Tu su ubili oko 240 identificiranih Hrvata katolika. Međutim, prema dostupnim povijesnim izvorima, na ovome je širem prostoru ubijeno i do 400 Hrvata katolika.

Među ubijenima bio je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u župnu crkvu u plamenu.

- Hrvatima katolicima počevši od Bosanskog Grahova, Drvara preko Oštrelja, Vrtoča do Krnjeuše nikada više nije dozvoljeno da se vrate na svoja stoljetna ognjišta i faktički su Hrvati katolici nestali s ovih prostora nakon završetka Drugog svjetskog rata, kaže Jurić.

U poratnom razdoblju, napuštena hrvatska imanja župe Krnjeuša nacionalizirana su, rasprodana ili prepuštena propadanju. Danas o postojanju ove župe svjedoči samo devastirano groblje „Kod križa", koje je u međuvremenu uređeno i ograđeno.

Župnik u Drvaru i upravitelj Župe Krnjeuša Davor Klečina podsjeća na te dane.

- Prvi organizirani dolazak ovdje u Krnjeušu bio je 2001. godine na 60. obljetnicu stradanja Hrvata u Krnjeuši kada je jedna veća skupina potomaka ubijenih Krnjeušana koji žive u Hrvatskoj, došla ovdje i po prvi put izmolili opijelo, upalili svijeću. Okupljanje liturgijsko počinje 2014. kada biskup Komarica i ja po prvi put dolazimo na ovo groblje, ovdje svake godine i prikazujemo svetu misu za ubijenog župnika Krešimira i preko 300 Hrvata Katolika, govori Klečina.

Predsjedatelj Općinskog vijeća Jajce Josip Topić ističe koliko je važno ne zaboraviti sve što se dogodilo. 

- Mi ovdje već dugi niz godina Jajčani dolazimo i dolazit ćemo, a evo pored toga zločina, imamo i našeg svećenika koji je ovdje bio na župi zajedno s tri sjemeništarca su evo i ubijeni i zapaljeni u toj crkvi. Ovaj prostor ne smijemo ostaviti zaboravu i smatram da mi kao najbliža župa ovdje pored Bihaća imamo i obavezu na neki način davati ovdje na ovaj način počasti.

Godišnjica stradanja Hrvata u Krnjeuši potvrdila je da to povijesno stratište više nije samo mjesto bolnog sjećanja nego i da su ove skromne komemoracije ključna točka očuvanja identiteta i trajni spomen na nedužne žrtve. Tako se od zaborava postupno otima jedna od najtežih i najprešućivanijih tragedija u modernoj povijesti zapadne Bosne.