Franjevački samostan na Petričevcu

Franjevački samostan Presvetog Trojstva na Petrićevcu smatra se duhovnim središtem katolika banjolučkog kraja. Prošle subote župa Petrićevac proslavila je svog nebeskog suzaštitnika sv. Antu Pustinjaka, opata. Samoj proslavi prethodila je i trodnevna priprava kroz svete mise, molitvu krunice i pobožnost sv. Anti Pustinjaku.

Nakon osmanske okupacije sjeverozapadne Bosne u 16. stoljeću svi franjevački samostani na tome području su porušeni. Franjevci Bosne Srebrene iz Kraljeve Sutjeske, Fojnice i Kreševa dušobrižnički su nastavili djelovali u Bosanskoj Krajini i duhovno skrbiti o preostalom katoličkom puku. Tek u drugoj polovici 19. stoljeća Uprava provincije Bosne Srebrene donosi odluku da se podigne 5 novih samostana, od kojih jedan u Bosanskoj Krajini.

Sadašnja župa sv. Ante Padovanskog u banjolučkom naselju Petrićevac utemeljena je 1875. i smatra se nasljednicom stare župe Motike. Godinu prije izgrađen je franjevački samostan Presvetog Trojstva koji je kanonski utemeljen 1885. te Petrićevac ubrzo postaje jako vjersko sjedište katolika u Bosanskoj krajini. Unatoč brojnim nedaćama, razaranjima i progonima u svojih 150 godina postojanja, samostan na Petrićevcu danas je oaza Hrvata katolika na ovome području, kaže gvardijan fra Domagoj Šimić.

 - Mi s Petrićevca pokrivamo tri župe: Sanski Most, Motike i Petrićevac. Nas je trenutno u samostanu šestorica, četvorica u mirovini a dvojica radno aktivni i pokrivamo te tri župe. Od prijeratnih preko 6500 katolika kojih je bilo ovdje na Petrićevcu, danas po zadnjem popisu ove godine imamo 177. To je katastrofalno, ali mi se ne predajemo i mislim da je Petrićevac to u više navrata i pokazao jer ovo je kao što znamo peti samostan i četvrta crkva na Petrićevcu. Ne odustajemo, idemo dalje. Zašto to kažem? Mi smatramo da Banja Luka ima svoju budućnost bez obzira što su naši ljudi morali otići. U Banjaluci imamo dosta studenata koji studiraju ovdje, imamo određenih ljudi koji dolaze radi posla ovdje, rade, oni se susreću, oni dolaze u crkvu…Iz te perspektive možemo vidjeti da je njima potrebna pastoralna skrb i upravo iz tog razloga trudimo se na svaki način biti oaza koja okuplja ljude.

Uz samostansku zgradu i crkvu u toj se oazi nalazi i Caritasov Dom za starije osobe, Dječji vrtić „Sveta Ana“ a prije mjesec dana svečano je blagoslovljen i položen kamen temeljac za izgradnju Kulturno–pastoralnog studentskog centra Petrićevac.

- Mi ovdje djelujemo na više načina. Jedan od tih je svakako i socijalni način. Nastojimo sa župnim vijećnicima gdje god dobijemo kakvu pomoć to proslijediti onima koji su ugroženi. Pri samostanu ima i jedna kuća gdje se nalaze naši studenti koji studiraju ovdje različite fakultete. Upravo iz toga razloga, budući da nemamo dovoljno prostora odlučili smo proširiti te kapacitete kroz Kulturno-pastoralni studentski centar. Također, ovdje je trenutno u izgradnji i jedan naš muzej koji će predstavljati kulturu nas katolika i Hrvata s ovoga područja a i određene eksponate koje mi posjedujemo u franjevačkom samostanu. Inače, samostani su u BiH bili središte i kulture i vjere i jednostavno širenja pozitivne energije prema ljudima koji dolaze ovdje.

Gvardijan samostana u Jajcu fra Božidar Štrkalj, koji je predvodio misno slavlje na proslavi svetog Antuna Pustinjaka na Petrićevcu, smatra važnim sve postupke koji vode ka tome da se očuva prisutnost katolika na tome području.

- Mnogi će kazati šta će to tu na Petrićevcu, u Banjoj Luci su male župe, ne treba ulagati silni novac u to... Ali, ipak to znači. To je jedna vrsta nade da ne trebamo odustajati. Statistike i brojke možda nama katolicima i Hrvatima u banjolučkom kraju ne idu u prilog. Ali, nije život samo statistika, nije život samo broj. Važna je kvaliteta našeg života. Na koncu, dužni smo prema nekim prošlim vremenima, prema našim precima koji su ovdje stoljećima živjeli, postoji jedna tradicija katoličanstva i hrvatskog naroda na ovome području, ako išta dužni smo barem tu tradiciju nastaviti.

Franjevci na Petrićevcu prema riječima fra Domagoja Šimića nastoje da kompleks samostana bude centar kulture na tome području.

-Nastojimo okupiti različite kulturne institucije koje su ovdje, bilo da se radi o Napretku, Hrvatskom radiši, o Nadi…na jednom mjestu, gdje smatramo da će lakše moći djelovati i raditi u onome što im je posao. S druge strane, naš zadatak je i obaveza omogućiti našim studentima ukoliko žele da dođu tu, da imaju prostor, da imaju mjesto gdje se mogu ugodno osjećati i gdje će zapravo moći čuvati i njegovati svoju kulturu i svoj jezik.

Samostan na Petrićevcu najbolji je primjer nastavka poslanja koji su fratri kroz svoju dugu povijest imali u Bosni, da kroz pastoral, duhovnost, kulturu i obrazovanje služe dobru i svakom čovjeku dijeleći zajedno sve radosti, ali i izazove vremena u kojem su živjeli.