Tradicijska tetovaža žena katolkinja u BiH

U organizaciji HKD Napredak Glavna podružnica Mostar u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače 20. listopada u 19 sati održat će se Javno predavanje "ZNAMEN NA KOŽI - tradicijska tetovaža žena katolkinja - SIMBOL IDENTITETA I KULTURE HRVATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE".

Predavanje će održati dr.sc. Vesna Haluga, koja je na Sveučilištu Sjever 2019. godine upisala Sveučilišni poslijediplomski doktorski studij mediji i komunikacija, a 2022. godine završila obranom doktorske disertacije "Semiotički aspekti i suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine“.

Javno predavanje održat će se u četvrtak 20. listopada 2022. u HD HSK u Galeriji kraljice Katarine Kosača s početkom u 19 sati.

 

Povijest tetoviranja Hrvata katolika u BiH seže u Osmansko doba. "Sicalo" se ruke, čela i prsa. Zemljopisno je običaj najviše bio raširen među Hrvatima u Bosni, nešto manje u Hercegovini, Tropolju, a postojao je i u Dalmaciji. Kako su Turci otimali kršćansku djecu i slali ih u Tursku da budu janjičari i sluge, katolici su tako željeli zaštitili svoju djecu i zauvijek ih obilježiti, kako bi znali kome pripadaju. Kasnije su Turci običavali iskoristiti pravo prve bračne noći, tj. spavali bi s tek vjenčanom djevojkom prije nego to učini njezin muž. Po predaji, katolici su tako tetovirali svoje djevojke, kako bi bile odbojne muslimanima i kako bi u slučaju da ih odvedu, uvijek znale što su nekad bile. Tetovirana su muška i ženska djeca od 3. do 18. godine i to na blagdan Svetog Josipa, Blagovijest, Veliki Petak i u Korizmeno vrijeme pomoću prirodnih materijala kao što su med, ugljen, pljuvačka i majčino mlijeko. Teme su bile razbojnički križ, Jeličin križ itd. Tetoviranje je bilo redovito do 1938. godine.