Glas Hrvatske

10:19 / 01.06.2023.

Autor: Slavica Štefić

Predstavljanje knjige "Znamen na koži"

"Znamen na koži"

"Znamen na koži"

Foto: snimka zaslona/facebook / .

U  Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu večeras od 17 sati predstavlja se knjiga „ZNAMEN NA KOŽI tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine“. Uz autoricu Vesnu Haluga, govorit će urednica Petra Somek, recenzent izv. prof. dr. sc. Nikša Sviličić.


Kultura tetoviranja (bocanja, sicanja, križićanja) žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstven je fenomen po kojemu hrvatska tradicijska kultura može i treba biti poznata i prepoznata u cijelome svijetu.

Tetoviranje je na našim prostorima bilo poznato već u neolitskim kulturama, a običaj je najviše sačuvan kod Hrvata u dijelovima Bosne i Hercegovine, poglavito u Srednjoj Bosni i najveći značaj ima za vrijeme osmanlijskih osvajanja. Tijekom tih 400 godina katoličko stanovništvo bilo je izloženo stalnim napadima, progonima, pljačkama te otmicama i silovanjima djevojaka i mladih žena, kao i danku u krvi, odnosno odvođenju dječaka i mladića u janjičare. Kako bi zaštitili svoju žensku djecu i žene, tetovirali su im posebice ruke i prste, ali i prsa te ponekad čelo znakom križa. Tetovirane su djevojčice i žene, rjeđe muška djeca, između šest i 16 godina – kaže nam dr. sc. Vesna Haluga, autorica knjige.


– Tradicijska i kulturna baština oduvijek me zanimaju jer smatram da su upravo kultura i tradicija ono po čemu poznajete, ali i prepoznajete jedan narod te iznimno snažno komunikacijsko sredstvo kada želite promovirati svoju zemlju i njezine vrijednosti. Mi Hrvati često smo fascinirani svime stranim, naročito ako dolazi sa Zapada. Mislim da nedovoljno cijenimo svoje. Tradicijska baština ogromno je i neiscrpno hrvatsko bogatstvo, a tetovaža, s obzirom na to da posljednjih godina postaje sve popularnija, suvremeno je sredstvo neverbalne komunikacije kojim možemo popularizirati našu kulturu i baštinu – ističe i dodaje da je tetoviranje križa kao simbola kršćanstva uz primarno zaštitnu, imalo i funkciju svjedočenja pripadnosti vjeri, odnosno katoličanstvu. Zoran je primjer kako se tetoviranjem mogla obraniti čast, pa čak i spasiti život, kaže dr.sc. Vesna Haluga.


“Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine”, izdane u nakladi Dominović i uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!