Folklorni susreti u Čakovcu, baština Hrvatske i BiH

Hrvatski sabor kulture, krovna organizacija kulturno-umjetničkog amaterizma u našoj zemlji, utemeljen je na stoljetnoj tradiciji i kontinuitetu kulturno-umjetničkog amaterizma čiji počeci sežu u sredinu 19. stoljeća i na tom tragu okuplja najuspješnije amatere, ne samo u Hrvatskoj, nego na svoje programe, seminare, smotre i radionice redovito zove Hrvate izvan domovine. Tako će biti i u Čakovcu, u subotu,  24. listopada kad će se na 33. Susretu hrvatskih folklornih ansambla i izvornih skupina okupiti folklorne skupine iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 

HSK nastoji u gotovo sve svoje programe uvrstiti baštinu naših sunarodnjaka izvan domovine, a važno je da je na ovom susretu neće pokazati samo Hrvati koji tu tradiciju žive izvan RH, nego i folklorna društva iz Hrvatske s dijelom tog repertoara koji su naučili i za njega imaju nošnje. 

Folklorno nasljeđe Hrvata izvan Republike Hrvatske 

Folklorno nasljeđe Hrvata izvan Republike Hrvatske predstavit će se kroz tri programa u izvedbi Ogranka Seljačke sloge Buševec, Varaždinskog folklornog ansambla i HKUD-a „Fra Petar Bakula“ iz Posušja u Bosni i Hercegovini.

Ogranak seljačke sloge iz Buševca

Ogranak seljačke sloge iz Buševca izvest će „Zvoni zvonce“, pjesme i plesove Hrvata Bunjevaca, okolice Tavankuta, Bačke i Vojvodine. Odabrali su Slamarsko, Čučovo, te Bunjevačko kolo u obliku malog bunjevačkog kola kojeg karakteriziraju brzi ritmovi, sinkopirani koraci i uspravno držanje, izvodi se u zatvorenom ili otvorenom krugu i najpoznatiji je ples bačkih Bunjevaca. Autor glazbene obrade je Zoran Jakunić, a Valentina Šepak Molnar potpisuje koreografiju koju članovi Ogranka izvode dijelom u vlastitim nošnjama vojvođanskih Hrvata koje su godinama prikupili, a dijelom su ih posudili od Tomislava Miličevića, vrsnog poznavatelja te građe iz Folklornog ansambla Turopolje. 

Kako je za Glas Hrvatske izjavio predsjednik Ogranka Nenad Ružić - veseli ih da će dio baštine Hrvata izvan RH izvesti u Čakovcu jer ovih godina obilježavaju pola stoljeća suradnje s nekima od njih. U Klokotiću kod Hrvata u Rumunjskoj prije tri godine proslavili su 50 godina prijateljstva, a sljedeće će biti pedeset godina suradnje s Hrvatima u mađarskome Koljnofu. 

Varaždinski folklorni ansambl

Varaždinski folklorni ansambl će izvoditi pjesme i plesove Hrvata koji žive u selima uz rijeku Dravu u mađarskome dijelu Podravine. Nazivi pjesama i plesova su Lepi Ivo, Ej, na Ivanje, Sviraj Pavo, Drmajo se jabuke zelene, Nije šala varati bećara, Drmeš, Križanje, Ovila se bela loza i Podravsko kolo. Pjerino Hrvaćanin istaknuo nam je ponosno da su puno truda uložili u nošnje Hrvata iz Mađarske i da njega i Tima Hrvaćanina koji je ansambl uvježbao za nastup, raduje da će u Međimurju na smotri izvoditi upravo taj dio svojeg repertoara posvećen našim sunarodnjacima. 

HKUD „Fra Petar Bakula“ 

Mladi, ali vrsni poznavatelj folklorne baštine Hrvata u Bosni i Hercegovini Ivan Vidić, naglasio je za Glas Hrvatske da će HKUD „Fra Petar Bakula“ iz Posušja iz Bosne i Hercegovine izvesti napjeve i kola posuškog kraja. On potpisuje koreografiju “Ja sam mlađa, starija mi seka”. Kaže - bit će svega - brojkalice - Ja sam mlađa i Uzorili lišnjaci, igre, pjevanja uz kolo - Dođi mi dođi lolo i čobansko, trojanac, posuška, kovačeva i rakitska trusa uz diple i jelensko kolo. 

Revijalni program Susreta

U Čakovcu će se predstaviti bogatstvo i raznolikost tradicijskih pjesama, plesova i običaja, a posebno mjesto u programu zauzimat će zaštićena nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske. KUD Kvadrilja iz Trogira predstavit će Trogirsku četvorku – Kvadrilju, upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2019. godine, koreografiju potpisuje Branko Šegović, a glazbenu obradu Nikola Buble. KUD Zadarski tanac izvest će Silbenski tanac, plesove otoka Silbe u glazbenoj obradi Magdalene Miočić i koreografiji Miroslava Cindorija. 

U gradskom Centru za kulturu publika će imati prigodu vidjeti dva tradicijska običaja: fragmente međimurske svadbe u izvedbi KUD-a Belica te običaj hodočašća u svetište Majke Božje Bistričke u izvedbi HKUD-a Petar Zrinski iz Vrbovca. 

Revijalni program obogatit će nagrađeni solisti i vokalna skupina s 42. Smotre međimurske popevke, održane u lipnju u Nedelišću u organizaciji Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, a važnost te manifestacije koja promiče popevku je da su mnogo napravili da se godine 2018.  Međimurska popevka upiše na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. 

Više od 6700 folklornih amatera natjecalo se za Smotru

Nije bilo lako ansamblima i folklornim skupinama doći na 33. Susret. Izborili su ga nastupom na devetnaest županijskih smotri, tako da su od ožujka do srpnja te manifestacije diljem Hrvatske okupile 6720 folklornih amatera diljem Hrvatske koji djeluju u 210 folklornih skupina. 

HSK nastoji odabrati stručno povjerenstvo koje će valorizirati realizacije, dodijeliti nagrade Hrvatskog sabora kulture u kategoriji koreografiranog folklora, te nakon programa održati okrugli stol s voditeljima skupina radi stručne razmjene iskustava i razgovora o očuvanju folklorne djelatnosti, a ove godine je taj zahtjevan ocjenjivački i edukativni dio posla pripao vrsnim poznavateljima - Krunoslavu Šokcu, Josipu Forjanu i Martinu Durbeku. 

Susret organizira Hrvatski sabor kulture uz materijalnu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije i Grada Čakovca. Suorganizatori su Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, Hrvatsko društvo skladatelja – HDS ZAMP i KUU „Veseli Međimurci“ Čakovec.