Blagdan Svih svetih u hrvatskoj tradiciji

Blagdan Svih svetih je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj na koji građani tradicionalno obilaze groblja u spomen na svoje pokojnike. Dan poslije, 2. studenoga, u crkvi se obilježava Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan.

Blagdan Svih svetih počeo se slaviti u 4. stoljeću, a prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji u nedjelju nakon Duhova. Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio ga je na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhainom koji je označavao Novu godinu.

Na taj je dan u našim krajevima običaj da se obilaze groblja i uređuju grobovi u spomen na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih, ili Dušni dan, obilježava dan poslije, 2. studenoga.

U starini je na selu na današnji dan bio posljednji pastirski blagdan kad su ih darivali gazde kod kojih su radili pa su odlazili na polje i tamo se počastili. Etnolozi vjeruju da se upravo zbog tog nesvakidašnjeg obilja današnji dan u puku prozvao Mali Božić.

Za sesvečak ili studeni i njegov prvi dan, pučki su prognostičari predvidjeli: ako Sve svete kiša namaka, debeli sneg nas čaka; sunčani Svi sveti, obilje žira i žita ljeti. Dugoročnija međuzavisna prognoza očituje se u ovoj: ''Svi sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan''.

Svi sveti su prikladni i za iskušavanje drugačijega proricateljskog umijeća. Primjerice, kaže se da na Sve svete treba odsjeći granu hrasta ili bukve. Ako je grana suha, i zima će biti takva. Ako je mokra, slijedit će "mokra" zima, bogata oborinama. 

Na današnji se blagdan od starih vremena pazilo da objed bude što svečaniji pa su na Sve svete i na Božić i siromašne obitelji uvijek nekako skupile namirnice za bogatiji mesni ručak.

Krapinčanka Ana Tepfer u svojoj knjizi "Krapinska purgerska kuhinja" za blagdan Svih svetih piše: "Obavezno se na taj dan, uz ostalo meso, na stolu morala naći purica s mlincima i kruškama makarijama. Prve mlade purice, uhranjene, pekle su se baš za ovaj blagdan, a uz ovu, cijelom gradu poznatu pečenku, uglednije purgerice su pripremile još i neke od svojih specijaliteta po kojima su se razlikovale od ostalih. Tako su kod Kompareovih uz kuhanu govedinu servirali muštardu, a kod Barbotovih purica je bila nadjenuta kestenjem ili jetricama. Prvi put u godini pekla se orehnjača i makovnjača te više vrsta sitnih kolača."

- Običaji Svih svetih vezani su, kako svi znamo, uz kult pokojnika, ali u Hrvatskom zagorju Svi sveti vezani su i uz iskazivanje simpatija mladića i djevojaka koji su spremni za ženidbu. Oni bi došli u popodnevnim satima pred groblje i ondje bi mladići s kredama u rukama čekali djevojke. Kada bi primjetili da dolazi djevojka koja im se sviđa, prišli bi toj djevojci i na leđima bi joj nacrtali znak križa. To bi bio znak mještanima da se jedno drugome sviđaju, ali i poruka drugim mladićima da je ta djevojka zauzeta - ispričao je etnolog Tibor Martan.  

Etnolog Milovan Gavazzi u knjizi „Godina dana hrvatskih narodnih običaja“ navodi kako folklor za Sve svete i Dušni dan nije obilat. Zabilježeno je da su se pokojnicima nosila neka jela i stavljala na grob, ili bi se u kući ostavio prostrt stol s hranom preko noći - i jelo i piće ili samo piće. Ponegdje po selima se još mogu pronaći ostaci tog običaja.

Lindarska misa

Noel Šuran, kustos Etnografskog muzeja Istre u Pazinu, rekao je za Hinu kako se nekada na selu nije pridavalo previše pažnje uređenju grobova, osim u vrijeme Mrtvog dana, kada su se grobovi čistili, uređivali i kitili cvijećem.

„U Istri se (za Sve svete) kaže dan Svih sveci, a Dušni dan je Mrtvi dan. Mjesta gdje su groblja bila bliže naselju bila su uređenija, od onih dislociranih, izvan mjesta“, navodi Šuran.

Podsjeća i kako se cvijeće za kićenje grobova nekada uzgajalo u vrtovima, a danas se većinom kupuje. „Na dan Svih sveci održavaju se mise, a nekada su se održavale i pjevane večernje mise. U nekim krajevima Istre na groblje se odlazilo na dan Svih sveci, a u drugima na Mrtvi dan. U Lindaru kraj Pazina na taj se održavala misa u grobljanskoj crkvici sv. Martina i tada se izvodila 'lindarska maša za pokuojne' - veliki oficij za mrtve. Ti napjevi pripadali su predkoncilskom načinu pjevanja i specifični su bili za Lindar“, rekao je Šuran.

Lumblija i bobići (fave dei morti)

Uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana u Dalmaciji i Dubrovniku i danas se prave lumblije („kolač nezaborava“) i tzv. fave di morti (fave dei morti), mali okrugli bijeli i tamni kolačići od badema (mendula), poznati i kao bobići.

„Petar Skok, hrvatski lingvist s prijelaza 19. u 20. stoljeće, ime lumblija izvodi iz riječi oblata, što je particip perfekta latinskog glagola offerre (hrv. ponuditi), čime se označavalo ,,ono što je prineseno kao žrtva”. Kolač je spravljen od namirnica specifičnih za Korčulu. U njemu su bademi, limunov i narančin sok i korica, grožđice, maslinovo ulje, varenik, cijeli niz začina koji su se skupljali cijelu godinu. Lumblija se pekla na blagdan Svih svetih kao sjećanje na voljene koji nisu više tu“, pojasnila je Tanja Kocković Zaborski, kustosica zagrebačkog Etnografskog muzeja.

Bratovštine na Hvaru i Korčuli, ali i nekim drugim otocima imaju posebne procesije na Dan svetih. Jedna od većih i posjećenijih procesija je na otoku Braču. Bratovština Svih svetih u Korčuli, najstarija hrvatska bratovština iz 1301. godine, 1. studenog slavi dan osnivanja i priprema posebnu procesiju kroz Korčulu.

Crkvena zvona u spomen na pokojne

 Na mnogim se dalmatinskim otocima 31. listopada ili 1. studenoga plešu plesovi ili kola u narodnim nošnjama, uvečer pale krijesovi, ručno se iza ponoći zvone crkvena zvona u spomen na pokojne. Pale se velike voštane svijeće koje gore cijelu noć do jutra na Dušni dan.

 „Paljenje lučica je nova moda u Dubrovniku, naše none bi se šokirale da ovo danas vide umjesto velikih svijeća“, kaže dubrovački povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Navodi i kako je sama smrt od 19. stoljeća do danas važan društveni ritual; do pred nekoliko godina bile su sačuvane crna i bijela pogrebna kočija na Boninovu.

„Sprovodi su bili društveni događaj, no karakteristično je za dubrovačko, pelješko i stonsko područje da nema prevelikih, raskošnih spomenika i grobnica po klasama, kao da se pazilo da su nekako svi u smrti jednaki. Imamo samo dva mauzoleja na Boninovu, po jedan u Cavtatu i Stonu“, pojasnio je Viđen.

Slavonija: Kola oko vatre na Sisvete

„U Slavoniji se po selima igraju kola oko vatre na Sisvete (Svisvete), to je još uvijek živi običaj, a Dušni dan je čak i važniji. Kolo se okreće u lijevu stranu, a u jednom trenutku zakrene se desno da se zavara smrt i mrtve“, pojasnio je za Hinu folklorni pedagog Nikola Kramar.

Nakon kola mladež ide u crkvu moliti za svoje pokojne, a svatko je po mjestima i selima išao ručno zvoniti za svoje pokojne, što je danas radi električnih zvona postalo neizvedivo. Do pred desetak godina u Slavoniji je na Dušni dan bio živ običaj tzv. muntanja, licitacije tradicijskih ručnika i kukuruza, ne bi li se namaknuo novac za crkvene potrebe.

Post je i danas raširen kao običaj u svim hrvatskim regijama. Jedu se grahorice, slanutak, orasi, med za sreću živih, a češnjak ili bijeli luk kao hrana koja nas pročišćava i štiti od povratka mrtvih duša. Na kontinentu se umjesto češnjaka i danas ponegdje jede ribani hren. U Slavoniji se peku pilići na vatri, možda s malo slanine.

Sjever Hrvatske i Zagorje

„Na sjeveru Hrvatske pripremala se pogača-postružnjak, od buče, bučinih kockica koje su se kuhale i miješale s kukuruznim brašnom, a nakon toga se sve peklo u krušnoj peći. Kad se ispekla, postružnjača se premazivala vrhnjem i svatko od ukućana dobio je po komad tog posnog jela“, navela je kustosica Kocković Zaborski.

U Zagorju se za ručak na Sisvete još uvijek sprema patka ili guska, rjeđe purica, a peče se makovnjača i prva orehnjača od mladih oraha.

U svim krajevima Hrvatske pa čak i u Zagrebu, preživio je običaj da se na Dušni dan pale svijeće u kućama te gore duboko u noć, a na taj se dan ne smije pospremati i čistiti kuća, niti pjevati, kako se ne bi uznemiravalo mrtve. U Zagrebu se sačuvao običaj da se na Dušni dan pale nove voštane svijeće na grobovima svojih najbližih.