U Župi sv. Jeronima u Chicagu, hrvatski franjevci, u nazočnosti brojnih vjernika i uzvanika, proslavit će 24. rujna 100. obljetnicu Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za Ameriku i Kanadu – stoljeće vjernoga služenja Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. – Punih stotinu godina hrvatski franjevci prate naše vjernike u Americi i Kanadi, naviještajući Evanđelje, slaveći sakramente, čuvajući hrvatski jezik, vjeru i kulturnu baštinu te izgrađujući zajedništvo koje povezuje generacije. Ovaj veliki jubilej prigoda je da zahvalimo Gospodinu za sve primljene milosti, prisjetimo se onih koji su utkali svoje živote u ovo poslanje i s nadom pogledamo u budućnost. – kaže kustod fra Nikola Pašalić, domaćin ovog velikog događaja. U sklopu proslave jubileja u dvorani Franjevačkog samostana sv. Ante bit će predstavljena monografija „Sto godina Hrvatske franjevačke kustodije u Americi i Kanadi“, autora, dr.sc. fra Roberta Jolića, s početkom u 19 sati. Svečanu misu zahvalnicu predvodit će provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM fra Jozo Grbeš koji je u Americi proveo gotovo 30 godina.
U Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci predstavljena je likovna monografija pod nazivom „90 za 90“ istaknutog hrvatsko-kanadskog slikara i grafičara Antona Cetina, u povodu autorova 90. Rođendana. Monografija predstavlja izbor od 90 Cetinovih crteža nastalih u protekle dvije godine, a simbolika proslave 90.tog rođendana ogleda se i u 90 primjeraka naklade ovog izdanja. Objavljena je na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku. Tijekom života u inozemstvu Cetin je sudjelovao u svim ključnim akcijama hrvatske kulturne emigracije na prijelazu 20. u 21. stoljeće anglo-frankofonog svijeta, a osobito među pariškim i američkim elitama dao je značajan doprinos u promidžbi hrvatske kulture i umjetnosti.
Nadia Soldo, kći Hrvata i Afrikanerice, odrasla je u Južnoafričkoj Republici, zemlji bogate i složene povijesti. Došlo je vrijeme za novo poglavlje, kaže. S djecom Danijelom i Živanom zaputila se u zemlju predaka, tragom prošlosti oca Franje, o kojoj nije znala ništa više osim da je odrastao između Hercegovine i Slavonije, a potom, poput mnogih, u potrazi za boljim životom krenuo u svijet. Zato je Nadia sama odlučila istražiti tu prošlost. Hrvatima koji žive daleko od domovine, poručuje – Nemojte dopustiti da vam hrvatsko podrijetlo bude samo komad papira. Dođite. Osjetite ga. To vas neće samo pronaći. Vi morate napraviti taj korak. Otvoriti svoju škrinju s blagom. Pronaći svoju obitelj. Doći upoznati svoju povijest. Biti ponosni. I pronaći ćete to.
Prije 60-ak godina čehoslovačke komunističke vlasti prisilno su raselile moravske Hrvate po cijeloj zemlji pa je do danas najveći dio asimiliran, a njihov jezik gotovo izumro, premda su na tome tlu još od 16. stoljeća. Pomoć matične zemlje sve je veća, a Kiritofom u Jevišovki, bez obzira na sve, poručuju da su još tu, ponosni na svoje korijene.
Ulični zid Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici oslikan je umjetničkim muralom somborskog vizualnog umjetnika Davora Gromilovića. Crno-bijeli crtež ilustrira povijest, simbole i značajke iz života Hrvata u Vojvodini. Ovime ZKVH želi naglasiti poticaj suvremenom stvaralaštvu tamošnjih Hrvata, ali i učiniti vidljivijom svoju zajednicu u gradu na sjeveru Bačke.
Pripremila Tatjana Rau, uredio Vladimir Brnardić.
