Umro njemački kroatist Reinhard Lauer

Istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskoga glasa te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Reinhard Lauer umro je u utorak u 91. godini. Lauer je bio jedan od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika, ističu iz HAZU. 

Reinhard Lauer rođen je 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a od 1960. do 1962. radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu.

1969. godine postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Göttingenu, gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika. Od 1980. godine bio je redoviti član Akademije znanosti u Göttingenu i od 1987. predsjednik Akademijine Komisije za interdisciplinarno istraživanje jugoistočne Europe.

Pobornik samostalnosti hrvatskog jezika

Za dopisnog člana HAZU u Razredu za književnost izabran je 1990., a bio je dopisni član i austrijske, srpske i slovenske akademije. Težišta znanstvenog rada Reinharda Lauera bile su ruska književnost i južnoslavenske književnosti, posebno poetika, metrika i komparatistika, intertekstualnost i intermedijalnost.

Na hrvatskom jeziku objavio je knjige "Miroslav Krleža i njemački ekspresionizam", "Studije i rasprave", "Okviri hrvatske književnosti", "Povijest ruske književnosti", "Nove studije i rasprave" te "Miroslav Krleža - hrvatski klasik".

Fokus na Krleži, uz Gundulića, Mažuranića, Vraza, Iblera..

Na njemačkom je objavio pregled hrvatske književnosti "Wie viele Blumen" te monografiju o Miroslavu Krleži "Wer ist Miroslav K.? Leben und Werk des kroatischen Klassikers". Lauerova studija o Krleži i njemačkom ekspresionizmu "Miroslav Krleža und der deutsche Expressionismus" jedna je od najtemeljitijih monografija o europskim korijenima Krležine ekspresionističke lirike.

Organizirao je i međunarodni znanstveni simpozij o Krleži "Das Werk Miroslav Krležas in literaturwissenschaftlicher Sicht" u Göttingenu te uredio njemačko izdanje Krležinih eseja "Essays über Literatur" kod nakladnika Athenäum.

Za ostala izdanja Krležinih djela kod tog izdavača napisao je opsežne predgovore i komentare koji na temelju analiza Krležina stila i jezika pružaju cjelovitu sliku o poetičkim, estetskim i kulturološkim značajkama Krležina djela i o njihovu europskom kontekstu.

Osim o Krleži, njemački kroatist Lauer pisao je i studije o Ivanu Gunduliću, Ivanu Mažuraniću, Stanku Vrazu, A. G. Matošu, Đuri Arnoldu i Janku Ibleru.