Najavljujemo: kroatološka konferencija u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija u suradnji sa znanstvenim institucijama iz cijelog svijeta te resornim domovinskim ustanovama koje se bave selilaštvom poput Hrvatske matice iseljenika organizira međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju "Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: prošlost, sadašnjost, budućnost" koja će se održati u Zagrebu 3. - 4. studenog.

U vrijeme brzih društvenih i gospodarskih promjena planetarnih razmjera, naglog širenja umjetne inteligencije u uvjetima sve intenzivnije digitalizacije i dvojezično obrazovanje Hrvata izvan domovine dobiva na sve većoj važnosti. Taj se glotodidaktički fenomen najčešće izdvaja u knjižici sažetaka najavljenih izlagača. Uz izazove dvojezičnog obrazovanja djece i mladih u hrvatskome izvandomovinstvu, teme konferencije su srećom zahvatile svu dinamiku suvremenih društvenih i kulturoloških promjena povezanih s jačanjem migracija iz hrvatskoga prostora i prema njemu.

Interes za glotodidaktičke izazove Z generacije i poučavanje hrvatskoga jezika potomaka mnoštva prošlostoljetnih hrvatskih migranata nametnuo se među znanstvenicima potpuno logično budući se nastava hrvatskoga jezika i kulture trenutačno u svijetu izvodi u različitim oblicima u više od dvadeset zemalja za oko šest i pol tisuća djece i mladih više dobnih skupina. 

Kurikul treba modernizirati

Hrvatska nastava u inozemstvu pretežito je u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske (MZOM), a provodi se od uspostave neovisnosti Lijepe Naše na temelju Kurikuluma hrvatske nastave u inozemstvu (Narodne novine 194./03.) koji neodgodivo valja modernizirati budući da propisuje nastavne sadržaje ne samo iz jezika i književnosti, nego i povijesti, vjerskih sadržaja, geografije, likovne i glazbene kulture.

Pored nasljednih govornika, hrvatski jezik i kulturu sve više uče ili pak studiraju ljubitelji slavistike na lektoratima hrvatskoga jezika u svijetu, a uslijed migracijskih i gospodarskih gibanja zamjetan je i sve veći broj strane radne snage na području suvremene Republike Hrvatske. Izazovi su brojni, a kvalificirane učitelje hrvatskoga kao inoga jezika sve više potražuju obrazovne institucije s obje strane granice. 

Bogat, sadržajan i višeslojan program

Konferencija je podijeljena u više širih tematskih okvira među kojima izdvajamo panele kao što su: Hrvatski kao nasljedni jezik te očuvanje hrvatskoga jezika u iseljeništvu i manjinskim zajednicama; Umjetnost i kultura u službi očuvanja nacionalnog identiteta hrvatskih iseljenika; Gospodarski, sociološki i kulturni vidovi integracije hrvatskih iseljenika – povratnika; Hrvatsko iseljeništvo kao brend i promotor Hrvatske u inozemstvu; Uloga Katoličke crkve u hrvatskom iseljeništvu – nekad i danas; Hrvatska u kontekstu ekonomskih i demografskih promjena; Integracija doseljenika iz trećih zemalja – izazovi i prilike; Uloga i položaj Hrvatske u novom geopolitičkom kontekstu; Motivi iseljavanja i namjere povratka iseljenika u suvremenom hrvatskom društvu; Demografska revitalizacija Hrvatske i nacionalna sigurnost; Izazovi očuvanja hrvatskoga identiteta u multinacionalnom društvu; Novi oblici razvijanja i izražavanja nacionalnog identiteta među potomcima hrvatskih iseljenika; te Izazovi, stanje i potrebe održavanja nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu. 

Tekst: Vesna Kukavica