Obljetnica koja vraća sjećanja: 32 godine od prestanka ratnog puta 115. brigade "Zrinski"

Trideset i druga je obljetnica prestanka ratnog puta 115. brigade "Zrinski" Hrvatskog vijeća obrane Hrvatske zajednice Soli. Postrojba koja je odigrala ključnu ulogu u obrani tuzlanske regije i sprječavanju međunacionalnih sukoba, utemeljena u svibnju 1992. godine, a jedna od njenih sastavnica Živinički Sokolovi utemeljena je u ožujku iste godine. 115. brigada Zrinski bila je prva organizirana snaga koja je stala u obranu tuzlanske regije od agresije, koja je tijekom svoga ratnog puta imala tri tisuće branitelja s prostora općina Tuzla, Lukavac, Živinice, Banovići i Lopare, a za opstojnost na ovim prostorima živote je položilo 48 njezinih pripadnika. 

Zbog ukupnog ponašanja i djelovanja boračkog i starješinskog kadra brigade, vojno i političko rukovodstvo Tuzle brigadu je prihvatilo i prema njoj se odnosilo kao i prema drugim postrojbama Armije Republike BiH. Između zapovjedništva i pripadnika 115. brigade Zrinski i ostalih tuzlanskih postrojbi vladalo je puno povjerenje koje je kulminiralo bratimljenjem s Prvom tuzlanskom motoriziranom brigadom Armije Republike BiH. Bratimljenje je obavljeno 16. svibnja 1993. godine svečanom smotrom brigada na kojoj je izvršena razmjena zastava i potpisivanje Povelje o bratimljenju.

14. prosinca 1993. tadašnje Predsjedništvo donosi odluku kojom se zahtijevalo da se sve postrojbe HVOaa preimenuju i podčine zapovjedništvu ABiH. Postrojbe koje to ne učine, prglasit će se paravojnim.

Suočeni s nemogućim izborom, ući u otvoreni sukob s dojučerašnjim saveznicima ili prihvatiti naredbu koja je značila gubitak identiteta i autonomije, zapovjedništvo brigade skupa s vodstvom hrvatskog puka u Tuzli donosi odluku o samoraspuštanju i polaganju oružja. Tom odlukom, koju povjesničari danas nazivaju najvišim činom odgovornosti, izbjegnut je scenarij sukoba Hrvata i Bošnjaka u Tuzli i šire.

Unatoč gašenju matične postrojbe, njezini pripadnici nisu odustali od obrane domovine. Veći dio vojnika nastavio je svoj ratni put kroz 108. brigadu HVO-a u Brčkom te u drugim postrojbama. Trideset i dvije godine kasnije, 115. brigada ZRINSKI ostaje trajni podsjetnik na vojničku čast i žrtvu koja je osigurala opstanak Hrvata u tuzlanskome kraju.

O djelovanju 115. brigade Zrinski, od osnutka do završetka ratnog puta govori zapovjednik brigade Zvonko Jurić.

- U Domovinskom ratu značajnu ulogu u tuzlanskom kraju imala je i 115. brigada Zrinski. Od utemeljenja pa do završetka svog ratnog puta 115. brigada Zrinski je u sustavu HVO-a i pod izravnim zapovijedanjem Glavnog stožera HVO-a s isključivo obrambenom zadaćom i očuvanju hrvatskog bića na području općina Tuzla, Lukavac, Lopare, Živinice i Banovići. Brigada Zrinski imala je svoj početak i završetak ratnog puta. Oba termina bili su planski, ne ishitreni, već produkt vremena i okolnosti isključivo volja i odluka onih koji su brigadu Zrinski i činili, a to je hrvatski puk zajedno sa svima onima kojima cilj nije bio ostvarenje političkih ili materijalnih interesa, već isključivo opstojnost na svome uz što manje žrtava u ratu koji nam je nametnut. Brigada Zrinski svoju zadaću je u potpunosti ispunila stajući u obranu kada je to bilo potrebno kao i završetkom ratnog puta u trenutku kada je mir bio na pomoli ne dozvolivši da nas se uvuče u neke nove sukobe. Završetak ratnog puta brigade Zrinski bio je vjesnik mira jer ratovi se uvijek završavaju dogovorima, a svako odgađanje istih donosi bespotrebno nove žrtve i gubitke na svim stranama, a mi smo znali i kada i što hoćemo i u tome smo uspjeli te se i ponosimo time i da rata nikada više ne bude, zaključuje Jurić.

Iako je njezin put završen 10. siječnja 1994., 115. brigada "Zrinski" ostaje upamćena kao simbol časti i mudrosti koja je u najtežim vremenima sačuvala mir na području sjeveroistočne Bosne.