Šandor Horváth, dobitnik Nagrade nacionalnih manjina

Povodom Dana nacionalnih manjina u prostorijama Bugarskoga kulturnog centra u Budimpešti, svečano su podijeljene godišnje nagrade mađarske vlade za promicanje manjinske kulture, a iz redova hrvatske zajednice nagrađen je dr. Šandor Horváth. Državni tajnik za vjerske i narodnosne odnose pri Uredu premijera, Miklós Soltész i državni tajnik zadužen za društvene šanse i odnose s Romima, Sztojka Attila uručili su priznanja.

- Svima vam hvala ki ste mislili na mene zbog državnog odličja. Dio toga sliši onim svim ki su u društveni posli s menom išli, skupa napravili ovo-ono ili samo podupirali različite projekte, za Hrvate u Mađarskoj samo onda postoji budućnost, ko si damo ruke i skupa / zajedno koračamo dalje, rekao nam je dr. Šandor Horváth.

On je diplomirani etnograf, slavist i teolog koji je svojim radom doprinjeo hrvatskoj zajednici u Mađarskoj na više područja. Istraživao je tradicije svih hrvatskih subetničkih skupina. Dva je mandata bio voditelj Uprave muzeja Željezne županije, a trenutno je kustos Zbirke sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj. Više od dva desetljeća podržava etnografska istraživanja nacionalnih manjina u Mađarskoj kao predsjednik Odjela za nacionalne manjine Mađarskog etnografskog društva. Organizirao je izložbe, uređivao studije i knjige, a objavljivao je i kao novinar i prevoditelj hrvatskih zbirki poezije. Ima skoro tri desetljeća iskustva kao sveučilišni lektor. Bio je gradonačelnik Narde i predsjednik lokalne Hrvatske narodnosne samouprave, čiji je i danas član. Kao zastupnik sudjelovao je u radu Samouprave Željezne županije i Hrvatske državne samouprave. Veliko mađarsko priznanje, puno znači, rekao nam je u razgovoru za Glas Hrvatske, dr. Šandor Horváth, nakon izvjesnog vremena dobivanja istog i skupljanja dojmova same manifestacije.

- Ja sam počeo zapravo svoj hrvatski identitet, širiti, već 1972. godine, kada je bio festival narodnih pjesama. Onda smo sa kolegicom s kojom smo išli zajedno u isti razred u osnovnoj školi u Gornji Četar, kao sedmoškolci, došli do državnog natjecanja. Tako da smo bili ovdje u Budimpešti, snimili smo nešto za televiziju. Nije bilo teško jer otac mi je bio i orguljaš, kantor, a isto tako je i svirao i sam na harmonici, imao je i grupu. Baba, majka od oca, mi je bila pjevačica u crkvi koja je vodila molitve i pjesme itd..

Kako je počela ljubav prema etnografiji?

- Prvo sam mislio da ću postati profesor ruskog jezika i matematike. Onda je došao Pater Theodos, benediktinac, koji nas je podučavao na glazbu, i predstavio nam onu čuvenu monografiju koja je izašla još u Kapošvaru. On nam je rekao da idemo doma i pitamo naše stare, jel znaju neke od molitva. Ja sam odmah primIjetio da ono što je tamo na mađarskom jeziku, to zapravo ja i sam znam jednu takvu molitvu, na hrvatskom jeziku, iz doma, od babe. Rekao nam je da zapišemo molitve koje naši stari znaju. I tako je počelo zapravo. Išao sam u Nardu i u okolici da bi onda malo pogledao kako to ide, sa upisivanjem starih pjesama i molitvi tamo. Nakon studiranja u Budimpešti, odlučio sam zbog naše manjine da bi se morao vratiti tamo u svoje rodno mjesto ili barem među naše ljude i nastaviti svoj rad, prisjetio se.

Šandor Horváth piše i stihove, pjesme, prijevode.

- Sada imam dvije knjige, to je sad proza jer prva knjiga što je izašla to su bile pjesme od gospodina Bilosnića. Pa nadam se da će možda, nakon nekoliko mjeseci izaći i nešto drugo.

Događaju su nazočili i hrvatski veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić, predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i ravnatelj Muzeja sakralne umjetnosti Andrija Handler. Dan nacionalnih manjina obilježava se od 1995. godine, prije pod nazivom Dan manjina. Mađarski parlament službeno je 2012. proglasio taj dan Danom narodnosti, kada se dodjeljuje "Priznanje za narodnosti" koje mogu dobiti osobe i organizacije iz Mađarske i izvan granica koje uzorno djeluju na području javnog života naroda, manjina. Priznanje je i ove godine preuzelo ukupno trinaest osoba i predstavnika organizacija koji su se istaknuli u očuvanju i razvoju kulturnog naslijeđa, materinskog jezika, obrazovanja, te suživota naroda.