Iako rođena Brazilka, srcem i dušom Hrvatica

U užurbanom ritmu jednog od najvećih svjetskih gradova, São Paulu, živi žena iznimne topline i predanosti: Katja Gavranić Camargo, predsjednica Kluba prijatelja Dalmacije. Iako rođena Brazilka, Katja je cijelim srcem povezana s Hrvatskom – osobito s Blatom na otoku Korčuli, domovinom svojih predaka.

- Lijepo je znati da imaš drugu domovinu. Moja obitelj još živi u Blatu. Kad odemo onamo, osjećam se kao kod kuće, kaže Katja s osmijehom.

Obitelj Gavranić u Brazil je stigla još 1925., u potrazi za boljim životom, radeći na plantažama kave. Kasnije su se skrasili u São Paulu. Danas, u Muzeju iseljeništva, priče poput njihove čuvaju replike spavaonica iz luka i željezničkih postaja, te pisma doseljenika koja svjedoče o čežnji za domovinom.

- Mene je odgojila baba. Naučila sam kuhati i govoriti hrvatski uz nju. Emotivno sam vezana za Hrvatsku, iako sam odrasla u Brazilu, kaže Katja.

Katja je nastavila rad svoje majke i osnovala Klub prijatelja Dalmacije – mjesto susreta i sjećanja za potomke hrvatskih iseljenika, ali i brojne Brazilce koji vole Dalmaciju. U suradnji s Uredom za Hrvate izvan RH, realizirali su niz kulturnih i obrazovnih programa, pomogli mnogima da obnove kontakte s obiteljima u Hrvatskoj i poduprli stotine zahtjeva za državljanstvo.

"Treba nam konzulat"

- Ovdje živi više od 100.000 Hrvata i njihovih potomaka, ali nemamo ni konzulat. To nam jako nedostaje, kaže Katja, govoreći o važnosti institucionalne povezanosti. S radošću je dočekala vijest o otvaranju Generalnog konzulata RH u São Paulu, što će dodatno ojačati zajednicu.

Njezin suprug, Gregorio Bačić, prisjeća se snažnog doživljaja pri prvom posjetu Blatu.

- Spavat ćeš ovdje, rekli su mi. Vidiš ovaj krevet? Tu ti se 1914. rodio otac., govori Gregorio.

- Nedostaje nam razgovor na hrvatskom jeziku. Hrvatska jela su fantastična. Hrvatska mi je u srcu, priznaje Katja.

Angažirani za Hrvatsku 

U Klubu djeluju i mladi aktivisti poput Cristiane Jovin i Borisa Stanića Franulovića, koji s ponosom prenose hrvatsku baštinu. Tu je i dr. sc. Milan Puh, sveučilišni profesor iz Pule, koji u Brazilu već godinama vodi tečajeve hrvatskog jezika i kulture. Kaže kako polaznici više nisu samo potomci Hrvata, nego i Brazilci koji žele studirati, raditi ili živjeti u Hrvatskoj – zaljubljeni u njezin jezik, sport, umjetnost i način života.

Uz entuzijazam, rad i ljubav – u obitelji, zajednici i kulturi – pojedinci poput Katje svakodnevno dokazuju da identitet nije pitanje lokacije, nego pripadnosti.

- To je neopisiva toplina oko srca kad znaš da imaš obitelj ondje. Hrvatska mi nedostaje, ali domovina nikad nije predaleko – ako je nosiš u srcu, zaključuje Katja.