Kako Institut Ruđer Bošković privlači vrhunske stručnjake

Znanje je ključan čimbenik za postizanje društvenog i gospodarskog napretka i zato ekonomski razvijene države pametno ulažu u svoje znanstvenike i njihove projekte - jer samo tako možemo adekvatno odgovorili na izazove koje donosi vrijeme. Naše znanstvene institucije, poput Instituta Ruđer Bošković, nastoje privući što više znanstvenika iz inozemstva. No, da bi ih bilo više, skrb države o znanosti je ključna.  

U znanosti je mobilnost pravilo, a dolazak znanstvenika iz prestižnih inozemnih institucija u Hrvatsku više nije iznimka. Od 2019. do danas u Institutu Ruđer Bošković putem mjere ''Znanstvenik povratnik'', koju provodi resorno ministarstvo, zaposlen je 31 znanstvenik, među kojima je 17 hrvatskih državljana. 

Nakon rada u Nizozemskoj i doktorata na prestižnom Oxfordu, Antica Čulina vratila se u Hrvatsku. Bavi se otvorenom znanošću i metaznanošću, i to vezano za ekološka istraživanja. Od početka istraživačkog projekta do konačne objave rezultata izgube se brojne korisne informacije. Svoju punu informativnu vrijednost u ekologiji dosegne tek između 11 i 18 posto istraživanja, u medicini samo 15. Ona je odlučila to promijeniti. 

Nakon rada u Italiji, Austriji i Brazilu, dr. sc. Salvatorea Marca Giampaola u Ruđer je privukla istraživačka multidisciplinarnost. Njegov tim došao je do novih spoznaja važnih za dublje razumijevanje kvantne fizike. Naglasio je i da je za znanstvenike koji dolaze iz inozemstva važno da mogu nastaviti istraživati na visokoj razini, dok je trenutačno najveći izazov obnova infrastrukture.

 Do 2027. godine sedamdeset godina stara Institut Ruđer Bošković trebao bi dobiti moderne laboratorije, istraživačku infrastrukturu i opremu usporedivu s onom u zapadnoeuropskim ustanovama. Riječ je o najvećoj fizičkoj transformaciji Instituta od njegova osnutka. 

Dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta, istaknuo je da je ukupna vrijednost projekta porasla na 108 milijuna eura. Dodao je da su dobili snažnu potporu Vlade i razumijevanje, što im je omogućilo nastavak projekta. Naglasio je i da je Hrvatska vrlo dobro iskoristila ulazak u Europsku uniju, osobito kroz pristup infrastrukturnim fondovima, te zaključio da je riječ o investiciji u budućnost čiji se rezultati neće vidjeti odmah, nego dugoročno. Institut je danas najvažniji sudionik u međunarodnim znanstvenim projektima s partnerima iz EU-a i svijeta te vodeća institucija u Hrvatskoj u povlačenju Unijini sredstava za znanost.

Povratak doktorica Ive Tolić i Ane Sunčane Smith donio je hrvatskoj znanosti mnoge dobrobiti. Kao dobitnice znanstvenog Oscara Europskog istraživačkog vijeća otvarale su vrata ostalima. Dr. sc. Antica Čulina, viša znanstvena suradnica na Institut Ruđer Bošković, ispričala je da je njezin povratak dijelom bio splet okolnosti. Tijekom prvog vala pandemije bolesti COVID-19 došla je u Hrvatsku s malom kćeri te su, zbog razvoja situacije ostale dulje nego planirano. S vremenom je shvatila da se više ne mogu vratiti te da im je život u Hrvatskoj ljepši nego u inozemstvu.

Dr. sc. Salvatore Marco Giampaolo iz Zavoda za teorijsku fiziku rekao je da mu se pružila prava prilika u pravome trenutku. Priznao je da u početku nije bio potpuno siguran u svoju odluku, no nakon što je upoznao Institut i život u Hrvatskoj, zaključio je da mu se život ovdje jako sviđa. Posebno je istaknuo radno okruženje, naglasivši da je Institut Ruđer Bošković međunarodna sredina u kojoj velik dio zaposlenika dolazi iz inozemstva, što stvara poticajnu i suradničku atmosferu.

Odluku o povratku dr.Antica Čulina donijela je u nezgodnom trenutku, upravo kada joj je ponuđeno stalno mjesto u nizozemskom Institutu za ekologiju, no odlučila je ostati u Hrvatskoj. Ipak, priznaje da se bavljenje znanošću u Engleskoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj razlikuje. Iako su financijska sredstva u Hrvatskoj skromnija, kreativnosti ne nedostaje, ali znanstvenici često uz istraživanje moraju obavljati i administrativne poslove.

Ulaganja Hrvatske u znanost i dalje su ispod prosjeka Europske unije, što se jasno vidi u udjelu bruto domaćeg proizvoda koji se izdvaja za istraživanje i razvoj. Hrvatska ulaganja u znanost ispod su prosjeka EU-a, a najbolji je pokazatelj postotak BDP-a koji se izdvaja za istraživanje i razvoj. U zapadnoj i sjevernoj Europi plaće znanstvenika kreću se od 4 do 6 tisuća eura, u južnoj Europi do 3500. U Hrvatskoj je prosječna plaća za istraživača oko 1800.

U posljednje vrijeme znanost i industrija sve snažnije udružuju snage. Privatni sektor u našoj zemlji financira znatan dio istraživanja. Cilj je smanjiti ovisnost o financijskoj injekciji europskih fondova i potaknuti suradnju znanosti i industrije, istaknuo je David Matthew Smith, koji je otkako je na čelu Institut Ruđer Bošković pokrenuo niz projekata važnih za razvoj i znanosti i gospodarstva. Dodao je da je mnogo naučio u Hrvatskoj te da, iako nije sve idealno, smatra kako je moguće raditi kvalitetnu znanost uz dovoljno truda, prilagodbe, razumijevanja i pragmatičnosti. Zaključio je da je uspjeh Instituta Ruđer Bošković dokaz da je to ostvarivo.