Gračačka gradina (Foto: Tomislav Šikić/Glas Hrvatske)
Foto: - / Glas Hrvatske
Gračac je najveća općina u Hrvatskoj s površinom od gotovo tisuću četvornih kilometara, što je veličina omanje države. No, na tom golemom prostoru u kojem priroda nije štedjela na svojoj ljepoti, živi manje od 5 tisuća ljudi. Gračani su doseljeni iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a najviše ih je došlo iz BiH.
Prvi pisani spomen Gračaca zabilježen je 1302. godine kad se na tom području nalazila starohrvatska župa sa slobodnjačkim plemstvom. Osmanlije su južnom Likom vladale stoljeće i pol, nakon čega je ona postala dijelom hrvatske Vojne krajine. Tijekom osmanlijske vlasti, na to je područje naseljeno pravoslavno stanovništvo. Tada, ali i nakon toga - sve do kraja Domovinskog rata, Gračac je živio na burnim prostorima i u burnim vremenima. Do Drugoga svjetskog rata na području Gračaca živjeli su katolici i pravoslavci, no nakon rata većina Hrvata morala je napustiti Gračac. Tek nakon Domovinskog rata u Gračac se doseljavaju Hrvati iz raznih dijelova Hrvatske te Bosne i Hercegovine.
Most preko rječice Otuče u Gračacu (Foto:Tomislav Šikić/Glas Hrvatske)
Foto: - / Glas Hrvatske
- Nakon 1995. u prilično razoren gradić, doseljavaju novi stanovnici od kojih je najviše Hrvata prognanih iz Bosne i Hercegovine. Oni su prije toga živjeli u kolektivnom smještaju, ponajviše na području Istre i Primorja. Osim njih, ovdje živi i domicilno srpsko stanovništvo, uglavnom po selima - ističe općinska načelnica Nataša Turbić Barešić, i sama rodom iz Kraljeve Sutjeske u BiH.
Načelnica Općine Gračac Nataša Turbić Barešić (Foto: Tomislav Šikić/Glas Hrvatske)
Foto: - / Glas Hrvatske
Nakon Domovinskog rata Gračac kreće u svoj novi početak. Zemljopisni položaj i čudesna priroda daju tome mjestu izvrsne perspektive za razvoj. Prije svega, Gračac se usmjerava na turizam i ekološku poljoprivredu. Jedini je to dio Zadarske županije na kojem zimi ima snijega, a na području općine nalaze se jedinstvene Cerovačke špilje, nedovoljno poznate široj javnosti te izvor rijeke Une.
- Upravo za uređenje Cerovačkih špilja i starog motela na njihovu ulazu uložit će se oko 62 milijuna kuna. U motelu će se urediti speleološki centar, a unutar špiljskoga kompleksa staze. Na platou ispred špilje lokalno stanovništvo nudit će svoje ekološke proizvode. Čitav projekt radimo u suradnji s Parkom prirode Velebit - objašnjava načelnica Turbić Barišić.
Uz taj projekt, tu je i Zelena škola u prirodi za čije potrebe će se obnoviti stara škola u Mazinu, odakle će do izvora Une voditi uređene pješačke staze. Taj se projekt radi u suradnji sa Zadarskom županijom.
Pogled s prijevoja Prezida iznad Gračaca na Velebit (Foto: Tomislav Šikić/Glas Hrvatske)
Foto: - / Glas Hrvatske
Ljepoti južne Like ne mogu odoljeti ni stanovnici velikih gradova koji sve više kupuju nekretnine na području Gračaca, tražeći bijeg od bučne svakodnevice i nalazeći u tom području savršen mir i očuvanu prirodu.
- Za razliku od mnogih drugih naših mjesta, Gračac još nije imao prilike zasjati punim sjajem. Razloga za to je mnogo, od zanemarivanja našega kraja od strane bivših vlasti, do činjenice da se na infrastrukturne projekte, skrb o starijima, prijevoz djece iz udaljenih sela i slično troši neusporedivo više novca nego drugdje, prije svega zbog goleme površine općine - dodaje načelnica Turbić Barešić.
Pred Gračacem su mnogi izazovi. No, ljudi na tom području navikli su živjeti s time i do rezultata stići marljivim radom. Gračac je njihov dom, a doma je uvijek - najljepše.
Načelnica Turbić Barešić o Gračacu
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!