Bokeljska hrvatska prezimena među najstarijima u Europi

Još u 15. stoljeću, među ostalim, zapisana su prezimena Andrić, Božinović, Brajković, Dabinović, Deko(je)vić, Marić i druga koja i danas nose ili su donedavna nosili bokeljski Hrvati.

Imena i prezimena Bokotorana fokus su istraživanja autora Domagoja Vidovića, jezikoslovca zaljubljenog u Boku i njezinu onomastičku baštinu. U tekstu "Od Herceg-Novoga do Bara, Staroga – tragom Hrvata u Crnoj Gori", koji je nedavno izašao u tjedniku Hrvatsko slovo, progovara o rezultatima studijskog boravka u Boki i terenskih istraživanja koji se odvijaju u okviru projekta "Istraživanja antroponimije na tlu Hrvatske u XV. stoljeću".

Među najstarijim prezimenima u slavenskom svijetu

Bokeljska su hrvatska prezimena najstarija u Crnoj Gori, među najstarijima u slavenskom svijetu, pa čak i u Europi, otkriva Vidović.

U 15. stoljeću, među ostalim, zapisana su prezimena Andrić, Bečić, Božinović, Brajković, Dabinović, Deko(je)vić, Marić, Maro(je)vić, Matijević, Matković, Milošević, Nikolić, Radošević, Stijepčević i Vukotić, koja i danas nose ili su donedavna nosili bokeljski Hrvati.

Od Tripuna do Jurađa

Boka kotorska je posebna po iznadprosječnome udjelu osobnih imena romanskoga porijekla, ne samo u kasnome srednjovjekovlju, nego i u kasnijim razdobljima. Izborom stranih imena naglašavala se vjerska i etnička različitost katoličkoga primorja i pravoslavnoga zaleđa, piše Vidović. 

Tu bogatu onomastičku riznicu čine osobna imena mjesnih svetaca (npr. Tripun) i kršćanska imena koja su potvrđena isključivo na krajnjemu hrvatskom jugu (npr. David, Mojsija te u manjoj mjeri Juda), svetaca koji su se štovali diljem Dalmacije (Blaž/Vlaho, Donat, Dujam, Base/Bazilije, Marin/Maro/Maroje, Martin, Pelegrin, Sergije/Srđ, Todor), ali i neka pokrajinska (likovi Mikula svojstveni čakavskim krajevima te ženska imena na -e Ane, Mare i sl.), neka posve rijetka (npr. Jurađ, hibridni lik nastao križanjem osobnih imena Juraj i Đurađ potvrđen još samo u Janjini na Pelješcu i Šipanu te, što je posebno zanimljivo, u Onogoštu, današnjemu Nikšiću, otkriva Vidović. 

Autohtoni Hrvati u Baru

Kako bi istraživanje bilo što potpunije i kako bi se osigurala istraživačka i ina logistika za pomoć se obratio predsjedniku Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću te hrvatskim znanstvenicima koji su arhivski i terenski istraživali današnju krajnju istočnu granicu hrvatskoga narodnoga prostora do Bara, grada u kojemu su i u čijoj su okolici, Hrvati također izvorno stanovništvo, napominje Vidović.