Unaprjeđenje prijateljskih odnosa Hrvatske i Čilea

U prigodi službenog posjeta predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića Čileu, hrvatska veleposlanica Mira Martinec istaknula je dobre odnose dviju država i važnu ulogu hrvatske zajednice u toj zemlji.

- Predsjednik Zoran Milanović je prvi put posjetio Čile 2013. godine, kada je bio premijer. Tom prilikom je posjetio Santiago i Punta Arenas, nije posjetio Antofagastu. Ovaj posjet obuhvaća Antofagastu, Punta Arenas i Santiago, što je jako dobro zato što velika hrvatska zajednica postoji i u Antofagasti i još sjevernije u Iquiqueu.

Značajno je to što Hrvati prilikom posjeta hrvatskih dužnosnika u Čile shvaćaju da nisu zaboravljeni, da su posjećeni, da Hrvatska misli na njih, da imaju priliku reći neke stvari koje njih možda brinu ili neke prijedloge. To je s jedne strane što se tiče Hrvata. S druge strane hrvatski dužnosnici, u ovom slučaju predsjednik Republike Hrvatske, imaju priliku, u bilateralnim susretima, razgovarati o temama koje su za naše dvije zemlje zanimljive. Važno je istači da naše dvije zemlje nemaju nikakvih međusobnih problema.

Ovaj susret znači da se unapređuju prijateljske odnose između dvije zemlje. I taj rezultat se vidi. Jer 2018. godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je tada posjetila Čile. Nakon toga su slijedele učestale kontakte između dvije zemlje, pa smo prošle godine imali posjetu parlamentarnu delegaciju Hrvatskoj. I ove godine je također trebalo biti, ali u Čileu su glasali o prijedlogu svoga Ustava, i zbog tog razloga nisu mogli realizirati taj posjet.

Sada u hrvatskoj delegaciji je zastupnica gospođa Natalija Martinčević, ona predstavlja Sabor, pa ima susret u Parlamentu, kao što ima i predsjednik Republike - naglašava hrvatska veleposlanica.

Ovaj posjet je prožet sa susretima na različitim razinama, na parlamentarnoj, na bilateralnoj, na predsjedničkoj.

- Mislim da je doista pokriveno sve što treba biti pokriveno. Jedina stvar koja ovim posjetom možda neće biti dovoljno pokrivena je ta što je ovo bio isključivo predsjednički posjet, bez gospodarskog elementa. Znači, nisu gospodarstvenici bili u pratnji predsjednika. Nadam se da ćemo u budućnost imati neke takve posjete gospodarske naravi.

Ova zemlja je daleka a transport je najveći problem. On je jako skup i vidimo svakim danom da postane sve skuplji. I oni gospodarstvenici koji bi nešto željeli izvoziti ili uvoziti naravno moraju kalkulirati taj element, s jedne strane.

S druge strane, mi smo zemlja koja ničega ne može proizvesti u takvim količina koja bi zadovoljila veliko čileansko tržište, ili latinoameričko tržište, nećemo se bazirati samo na Čile.

Moramo znati da naše veleposlanstvo u Čileu pokriva ne samo Čile, nego pokriva Peru, Ekvador i Boliviju. Ali tu već imamo i veleposlanstvo u Argentini koje pokriva Urugvaj i Paragvaj. I još imamo veleposlanstvo u Brazilu. Tržište je jako veliko. Doista ne možemo proizvesti nešto u velikim količinama - ističe veleposlanica.

Čileanci hrvatskog podrijetla su apsolutno ravnopravno uključeni u čileansko društvo.

- Oni su Čileanci hrvatskog podrijetla. Što znači da imaju čileansko državljanstvo, svi govore španjolski jezik, vrlo rijetko tko govori hrvatski jezik. Ali to ne znači da oni imaju manje srce hrvatsko zbog toga.

Bila je bitna ta 91/92. godina kada smo mi kao država trebali priznanje. Tu je hrvatska dijaspora odigrala značajnu ulogu, pogotovo naši zastupnici u Parlamentu, kao tada senator Baldo Prokurica, koji je u prošloj vladi bio ministar obrane.

I to ja bih rekla je nastavak zbog toga što su prvi Hrvati koji su došli zaista teškom mukom stekli to što su stekli. Nisu poznali jezik, zarađivali su ispirajući zlato na otoku Lennox na Magallanesu. Neki su vidjeli da od toga nema velike koristi pa otišli sjevernije u Antofagastu, koja je apsolutno sasvim druga klima, dok je na jugu klima antartika. U tim su uvjetima naši Dalmatinci radili - kaže hrvatska diplomatkinja.

Sve više Čileanaca hrvatskog podrijetla traži hrvatsko državljanstvo.

- To što su zaradili uložili su na najbolji mogući način, a to je obrazovanje svoje djece. Svi su stekli visoko ili najviše obrazovanje. Svaki je u svom segmentu i svoje obitelj kretao prema naprijed, nikada nisu stajali na jednom mjestu, niti su išli prema natrag. Nego je svaka nova generacija išla dalje i dalje.

Tako da mi imamo izvanredne akademike, liječnike, odvjetnike, političare, gospodarstvenike. Nema neke grane gdje Hrvati nisu prisutni.

Procjena je da ima oko 200.000 do 250.000 osoba hrvatskog podrijetla. Po našim evidencijama u ovom trenutku sigurno ima oko 6.000 onih koji posjeduju hrvatsko državljanstvo, s dokumentima - zaključuje veleposlanica Hrvatske u Čileu Mira Martinec.

Bilješka novinarke Hrvatskog radija i Glasa Hrvatske Danje Dubravac.