"Zagrepčanke i statičar" u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu

Predstava kabaret "Zagrepčanke i statičar", autorski projekt Ivana Lea Leme u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta "Komedija", oduševila je prepunu dvoranu Hrvatskog kazališta u Pečuhu. Na predstavi nazočio je i hrvatski veleposlanik dr.sc. Mladen Andrlić sa suradnicima, kao i generalni konzul RH u Mađarskoj Drago Horvat sa suprugom te ravnatelj kazališta Komedija Miljenko Puljić i ostali.

- Drago mi je da smo uspjeli nakon dugog perioda ostvarili gostovanje kazališta Komedija u Pečuhu. Jednu suradnju počeli smo prije dvije godine sa gostovanjem "Jesus Christ Superstar" predstave, a suradnju smo nastavili ove godine u prvom mjesecu kada smo postavili "Momačku večer", mađarskog autora, predstavu koju je Slaven Vidaković, ravnatelj Hrvatskog kazališta u Pečuhu, režirao. Ovo je neki prirodan put da smo najzad došli u ovdje u Pečuhu gdje se dobro osjećamo, kaže ravnatelj kazališta Komedija Miljenko Puljić.

Došli su s jednom predstavom koja već četiri godine putuje i privlači publiku.

- Krenuli smo s njom za vrijeme pandemije, dobro je da je i dalje na repertoaru, da se prisjetimo tih teških trenutaka i da vidimo da smo ipak puno toga napravili u ove četiri godine ne samo u Zagrebu, nego i u Hrvatskoj. Jako je važna suradnja između Hrvatske i Mađarske, na kulturnom i gospodarskom planu, a s ovim gostovanjima šaljemo dobru poruku, poručuje Puljić.

Prije ove predstave, redatelj Lemo je postavio i četiri nagrađivana te od kritike i publike prepoznata hit cabareta, (Splićanke, Split in space, Preko veze, Vla-Vla-Vlajland), pa je taj ciklus zaokružio sa Zagrepčankama. Kao i u prethodnim Leminim cabaretima, i u ovom se proplitkuju almodovarovski bizarne i melodramatične priče s energičnim songovima i vehementnim plesnim koreografijama. Predstavu izvode glumci Mila Elegović, Nina Kaič Madić, Fabijan Pavao Medvešek, Ivona Kundert i Nera Stipičević.

- Prvo, nama je izuzetno drago da smo dobili priliku i da naše kazalište gostuje u Hrvatskom kazalištu u Pečuhu. Reakcije publike su nam jednostavno jako lijepe i uvijek volimo dobiti povratnu informaciju da ovu predstavu stvarno kao što mi igramo sa srcem i publika prihvaća isto tako sa srcem. Mislim da je jako bitno prije svega što nas ova predstava prisjeća na ljepotu našeg jezika, koju apsolutno njegujemo. Kada smo ovdje, osjećamo se kao doma, a isto tako kada naši ljudi iz Mađarske dođu u kazalište Komedija, ja se nadam da se isto tako osjećaju, kaže Ivona Kundert.

- Publika nas je tako toplo primila i ne znam sada koja nam je ovo po redu i izvedba, ali mi sve više uživamo, tako da vjerujem da se to isto tako prenosi na publiku i pljeskom i reakcijama i smiješkom oni su to popratili. Mislim da je kroz kazalište i kroz glazbu jedan od boljih načina za očuvanje jezika. Najbolji način je preko kulturnih sadržaja, rekla nam je Nera Stipičević.

Glumica Mila Elegović na gostovanju u Pečuhu proslavila je i svoj rođendan.

- Ja sam jako sretna da sam u Pečuhu, drugi put u životu. Kada sam imala 15 godina, bila sam članica jednog pionirskog kazališta Zagrebičkog kazališta mladih, koje je ovdje došlo. I sada, nakon toliko godina, ponovno se nađem ovdje u predivnom, malom, prekrasnom kazalištu. Jako sam sretna da sam mogla doći u mjestu gdje hrvatska riječ postoji. Sretna sam da mogu tu glumiti i igrati. S predstavom sam i osobno povezana jer ja sam i sama žrtva potresa iz centra grada, pa je tako redatelj na temelju nekih mojih priča i svojih, napravio ovu predstavu. Tako da je meni to nekako duboko emotivno. Imali smo strašno dobar glumački zadatak, teški jer ste u formi monologa, govori Mila Elegović.

U predstavi se "izmaštaju ekstremne sudbine sa drastičnim prevratima, živčanim slomovima i rasutim mozaikom aktualiteta".

- Također, zajednički nazivnik tom ciklusu predstava je rasvjetljivanje mračnih stranputica patrijarhalne (ne)kulture te prepoznavanje samospoznajne putanje kojom likovi uvijek izrone iz onih dubina koje su izgledale nerješivo i fatalno, riječi su redatelja.

Ovaj je cabaret, za razliku od svojih prethodnica, mapiran u Zagrebu, i nadovezuje se, na neki način, na kabaretsku tradiciju grada i pokušava definirati i redefinirati identitetske matrice njegovih stanovnika. Važna komponenta tog pokušaja jest i urbani zagrebački žargon koji varira od kvarta do kvarta, od miljea do miljea. Pokušava tim duhom jezika i mentaliteta, uhvatiti i duh postpotresnog, pandemijskog vremena i nevremena.

- Zaista smo sretni jer svaki naš izlazak iz naše domovine, je izazov, što do drukčije publike, jezika, i sve to uz što se mi referiramo uz predstavu, ali nekako ljudi vrlo lako i brzo prihvate te priče i lako se poistovećuju s njima. Svi mi prolazimo kroz neke slične stvari, brzo zaživi predstava i drago mi je da je publika lijepo reagirala. Drago mi je i da mi imamo tu ulogu doći tu kod naših ljudi i vjerujem da zaista vole i žele čuti taj naš jezik na pozornici jer evo ne mogu zamisliti što bi me više veselilo da živim negdje vani, a da dođe neko moj i nešto izvede na mom jeziku, jer to je neka posebna toplina koja zaista se ne može drukčije doživjeti“, rekao nam je glumac Fabijan Pavao Medvešek.

- Uvijek je lijepo doći u državu u kojoj znaš da njeguju našu kulturu, hrvatsku, onda te uvijek obuzme osjećaj da ima nas i tu, publika je bila fenomenalna i reagirala odlično, bez obzira što se radi o nekim specifičnostima. Naša srca su na mjestu i ispunjena. Drago mi je da Hrvati koji nisu u svojoj državi mogu vidjeti nešto iz svoje zemlje, nešto što ih podsjeća, što ih veže za zemlju, što mogu čuti hrvatsku riječ, hrvatski govor. Mislim da je to bitno i dobro da se njeguje, da se povezujemo, da Hrvati iz Mađarske dolaze kod nas, da mi dolazimo ovdje. Čovjek se uvijek osjeća lijepo kada dođe negdje drugdje, a vidi nekog svog, dodaje glumica Nina Kaić Madić. 

Predstava je višestruko nagrađivana pa u nizu tih nagrada su i Nagrada za najbolju predstavu 16. Gumbekovih dana (2023.) te Nagrada za najbolju žensku ulogu Nini Kaić Madić na istom festivalu.