Glas Hrvatske

08:00 / 07.12.2021.

Autor: Glas Hrvatske

U Janjevu ostalo samo 160 Hrvata

Panorama Janjeva

Panorama Janjeva

Foto: Snimka zaslona / HRT

Hrvati u Republici Kosovo potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika te obližnje Bosne i Hercegovine koji su se tijekom 14. stoljeća naselili na Kosovo. Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća. 

Posjetili smo Hrvate na Kosovu, najstariju hrvatsku dijasporu, potomke dubrovačkih trgovaca i rudara, koji su u 14. stoljeću naselili ove prostore te osnovali župu Janjevo. Tamo nas je ugostio Don Matej Palić, župnik u crkvi Sv. Nikole, i sam rođeni Janjevac.


- Hrvata je još ostalo...Ja kada sam došao 1991. bilo je 4451 u blagoslovu kuća I tada počinje iseljavanje zbog poznatih razloga, naše mladiće pozivaju u vojsku JNA, tada nastaje panika što će biti s nama. I normalno, mi kao hrvatska zajednica osjetili smo jednu nesigurnost I tada počinje iseljavanje. Od 1991. do 1993. otišlo je oko 2000 ljudi. Nakon toga nastaje još jedan val iseljavanja 1995. I 1996., znači Oluja i kasnije bombardiranje na Kosovu 1999.i evo to su sve ti pojedini ciklusi ili valovi kada je Janjevo nestajalo I sada nas je ostalo 160 - govori don Matej.


Vrijeme je teško, tendencija je da ljudi još uvijek odlaze pogotovo mladi. Problemi su višestruki, od loše infrastrukture, nepoznavanja jezika te nezaposlenosti: - Ove godine imat ćemo samo jedno dijete upisano u prvi razred osnovne škole, na godinu čini mi se ni jedno i onda će poslije biti dvoje...Natalitet je opao, prošle godine imali smo šest smrti a tri krštenja. Ove godine sam imao dva krštenja koja su odavde i četvero izvana.To je slika kao I svugdje valjda, ta bijela kuga, prošle godine smo imali jedno vjenčanje naše, a godinama ga nije ni bilo, ni svadbe ni vjenčanja.To je ta slika, ja nastojim koliko mogu uliti im optimizam.


Zahvaljujući Crkvi i katoličkoj vjeri, Janjevci su, iako manjina na Kosovu, uspjeli sačuvati svoj identitet. Tako je i danas. Oni koji su ostali, usmjereni su na crkvu. Don Mato pomaže im u svemu: od prijevoza, brige oko hrane i zdravstvene skrbi. Kao što on pomaže njima, tako I župljani brinu o njemu: - Janjevo je totalno etnički promijenjeno, ovdje je sada multietničko Janjevo, ali mi smo ostali najmanja manjina, a nekada smo bili većina. ..Sada su Albanci uglavnom, ima ih oko 2000, nešto Roma, Turaka I Albanci katolici, nekih 110 i Hrvati, koliko sam rekao 160. Tako da je to drugačije sasvim. Imamo oko 550 praznih kuća neprodanih i u pojedinim ulicama nema niti jednog žitelja.Ovaj dio oko crkve I centar nešto su prodali naši, ali je ostalo sve porazbijano I popljačkano. Mislim da neću pogriješiti ako kažem da je Janjevo sada, nakon onog razvitka I napretka, mogu reći da je Janjevo sada drugi Vukovar.


Ljudi se osjećaju nesigurno, posebice oni koji žive sami. Kada nestane struje ljudi se boje, ne napuštaju svoje domove, bdiju kako ih ne bi netko opljačkao: - Ne znam kako će se to riješiti...Policija je upoznata s time, imamo policijsku postaju u Janjevu, nekoliko policajaca, znači svi su upoznati, međunarodni čimbenici, vlada Hrvatske, vlada Kosova,ali evo do sada se ništa nije poduzelo, ništa se ne čini da se suzbije to, da se zaustavi, da mi budemo sigurni kada smo izašli iz kuće, čak ni ja nisam siguran da ti neće netko razbiti, opljačkati. Zato imam tri mise nedjeljom, blagdanom, da bi ljudi ipak mogli doći na misu. Cijela obitelj ne može doći na misu, netko mora ostati doma da bi čuvao svoje imanje, pogotovo kuće. To je problem koji je gorući I to dosta destabilizira situaciju, mi se možemo kretati, nemamo još atak na osobu ali na imovinu da.


Kako bi hrvatska manjina opstala na svojim ognjištima, potrebni su dogovori između vlada, rješavanje trenutačnih infrastrukturnih problem te zaposliti mlade ljude: - Mislim da bi ljudi mnogi koji se bave stočarstvom razvili još više. Sada je jedan projekat ispred ministarstva vanjskih poslova i naše ambasade, da bismo poboljšali malo uvjete ljudima, znači s traktorima, nekakvim strojevima modernijim, da mogu razviti svoje stočarstvo I poljoprivredu, da bi plasirali svoje proizvode. Imamo jako poznati janjevački sir, imamo poznati janjevački sudžuk I samo podneblje je za stoku povoljno. Sve je čisto, ljudi dolaze iz drugih gradova, Priština, Uroševac, ovi okolni, da kupe sir, da kupe mlijeko, zato što znaju da je ekološki sve još uvijek čisto.


Gledajući u budućnost don Mato se nada kako se Hrvati Janjeva ostati I opstati uz pomoć vjere, ali I hrvatske Vlade: - Bez pomoći naših u Zagrebu mi ovdje ne bismo mogli čak ni opstati, bez pomoći naše vojske koja je tu na Kosovu i KFOR-a, također bilo bi nam jako teško, oni nam godinama pomažu, ali uglavnom većinu vode brigu naši Iz Zagreba Janjevci i za crkvu i za župni stani za te siromahe koje još imamo, kojima je potrebna pomoć. Netko iz Hrvatske kada dođe, uvijek nam je drago I naši ljudi to uvijek prepoznaju I kažu evo došli naši. I to nam je uvijek neka dodatna injekcija da ostanemo ovdje, da posjete svoju zajednicu I da mi znamo da osim ambasade naše I ambasadorice koja redovito sada brine za nas, da još netko dođe da nas potkrijepi I osvježi. Meni to nije potrebno, ali ljudima svakako, vjerujte mi, puno znači.


Prema Zakonu o promoviranju prava zajednica i njihovih pripadnika u Republici Kosovo, Hrvati imaju službeni status nacionalne manjine. 2013. godine registrirana je politička stranka s hrvatskim predznakom - Hrvatska stranka Kosova (HSK).

Don Matej Palić

Don Matej Palić

Foto: snimka zaslona / You Tube

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!