Šprljan: Hrvatski identitet nije samo majica s kvadratićima

Kako sačuvati hrvatski identitet među generacijama koje nikada nisu upoznale svoje hrvatske pretke? Kako zainteresirati mlade za domovinu njihovih djedova i baka? Upravo su to neki od najvećih izazova hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi, upozorava Cristian Šprljan, jedan od glavnih organizatora 9. susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike u argentinskoj Córdobi. Posebno ističe zabrinutost zbog sve manjeg broja hrvatskih svećenika, ali i optimizam koji donosi sve veći interes mladih za Hrvatsku.

Cristian Šprljan, predsjednik Organizacijskog odbora susreta i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u razgovoru za Glas Hrvatske govorio je o očuvanju hrvatskog identiteta, povezivanju iseljeničkih zajednica, gospodarskoj suradnji s domovinom i važnosti Katoličke crkve za Hrvate u Argentini.

Hrvatska zajednica u Córdobi i dalje živi punim plućima

Iako su posljednji veliki valovi hrvatskih doseljenika u Argentinu stigli prije više desetljeća, njihovi potomci nastavljaju čuvati jezik, kulturu i običaje svojih predaka.

Šprljan ističe kako hrvatska zajednica u Córdobi djeluje vrlo dinamično, a njezino su središte Hrvatski dom, Hrvatski konzulat i brojne organizacije koje okupljaju potomke iseljenika.

– U Córdobu su pristigla tri velika vala hrvatskih useljenika. I premda već 70 godina nema velikih doseljavanja, mi i dalje s velikim zadovoljstvom i entuzijazmom radimo na očuvanju svojega hrvatskog identiteta, naglašava Šprljan.

Hrvatski identitet mora biti više od crveno-bijelih kvadratića

Jednim od najvećih izazova smatra očuvanje osjećaja pripadnosti Hrvatskoj među mlađim generacijama.

Dok su djeca hrvatskih doseljenika odrastala uz priče svojih roditelja i djedova i baka, pripadnici četvrte i pete generacije često više nemaju izravan dodir sa svojim hrvatskim korijenima.

– Mi koji smo poznavali svoje hrvatske roditelje, bake i djedove moramo biti poveznica između generacija. Moramo mladima pomoći razumjeti što znači biti Hrvat. Jer u suprotnom, hrvatski identitet svodi se samo na majicu s crveno-bijelim kvadratima, poručuje Šprljan.

Smatra da mladi trebaju osjetiti hrvatski duh, upoznati povijest svojih obitelji i razviti osobnu povezanost s domovinom predaka.

Nogomet budi interes mladih za Hrvatsku

Asimilacija je, upozorava, stvarnost s kojom se suočavaju gotovo sve hrvatske zajednice u Južnoj Americi. Ipak, zanimanje mladih za Hrvatsku nije nestalo, nego se promijenio način na koji je doživljavaju.

Za razliku od starijih generacija, čija je povezanost s Hrvatskom često prožeta nostalgijom i obiteljskim uspomenama, mlade privlače njezine prirodne ljepote, kultura, sport i mogućnosti za život.

Veliku ulogu u tome imali su i uspjesi hrvatske nogometne reprezentacije na svjetskim prvenstvima.

– Među tisućama mladih sigurno se mogu pronaći stotine onih koji će pokazati iskren interes za povratak u Hrvatsku ili očuvanje svojega hrvatskog identiteta u Južnoj Americi, uvjeren je Šprljan.

Susreti koji povezuju ljude, kulturu i gospodarstvo

Deveti susreti hrvatske dijaspore Južne Amerike u Córdobi zamišljeni su kao platforma za povezivanje hrvatskih zajednica, razmjenu iskustava i stvaranje novih prilika za suradnju.

Zahvaljujući svojem geografskom položaju, Córdoba je mjesto susreta Hrvata iz različitih južnoameričkih zemalja.

– Naša nas povijest povezuje, ali naša je budućnost ono na čemu moramo zajedno raditi kako bismo očuvali svoj hrvatski identitet u Argentini, ističe Šprljan.

Posebnu priliku vidi u gospodarskom povezivanju Hrvatske i Južne Amerike, ali upozorava da za ozbiljniju suradnju nedostaje ljudi koji dobro poznaju oba tržišta.

Potrebno je, smatra, dodatno obrazovati stručnjake, razmjenjivati informacije i povezivati pojedince koji mogu pomoći u razvoju konkretnih poslovnih projekata.

Bez hrvatskih svećenika zajednica gubi važno uporište

Posebno emotivno Šprljan govori o ulozi Katoličke crkve u očuvanju hrvatskog identiteta u Argentini.

Podsjeća kako je fra Leonard Rusković u Argentinu stigao još 1929. godine te da su hrvatski svećenici desetljećima bili ključni za okupljanje i povezivanje iseljeničkih zajednica.

Odlaskom fra Jose Peranića u Hrvatsku zajednica je, kaže, ostala bez još jednog važnog oslonca.

– Kada postoji Crkva i hrvatski svećenik, cijela se zajednica okuplja oko njega. Danas smo to, nažalost, gotovo izgubili. Gotovo da više nemamo mise na hrvatskom jeziku, upozorava Šprljan.

Njegova je velika želja da Argentina ponovno dobije barem jednog hrvatskog svećenika koji bi bio uz hrvatsku zajednicu i pomagao u očuvanju njezinih vjerskih i nacionalnih običaja.

Prisjećajući se posjeta pape Ivana Pavla II. Argentini, ističe koliko je taj događaj značio Hrvatima u vrijeme kada Hrvatska još nije bila neovisna država.

– Izašli smo s hrvatskim zastavama jer smo znali da on zna tko smo mi. Kao Poljak, poznavao je našu povijest i bio svjestan našeg položaja, prisjeća se.

Najveći uspjeh su prijateljstva i nove generacije

Šprljan vjeruje da su ovogodišnji susreti u Córdobi pokazali koliko je snažna želja Hrvata Južne Amerike za međusobnim povezivanjem.

Posebno ga raduje velik odaziv sudionika i dolazak mladih, u kojima vidi budućnost hrvatskih zajednica na tom kontinentu.

– Odnosi koje smo gradili tijekom prethodnih susreta doveli su do toga da se danas osjećamo kao prijatelji. Prijatelji s Hrvatima iz Čilea, Urugvaja, Perua i Kolumbije. Ponovno se susrećemo jer svi radimo za isti cilj, govori Šprljan.

Upravo u tom zajedništvu vidi najveću vrijednost susreta: da se Hrvati, bez obzira na to koliko ih generacija dijeli od domovine predaka, nastave povezivati, surađivati i prenositi hrvatski identitet onima koji dolaze.

Jer, kako poručuje Cristian Šprljan, hrvatski identitet ne smije ostati samo na crveno-bijelim kvadratićima. On se mora živjeti, osjećati i prenositi novim generacijama.