Glas Hrvatske na Susretu hrvatske dijaspore

Deveti Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike okupio je u argentinskoj Córdobi hrvatske zajednice iz različitih zemalja kontinenta. Od očuvanja jezika i identiteta do gospodarskog povezivanja i novih mogućnosti suradnje s domovinom – četiri dana bila su posvećena sadašnjosti i budućnosti hrvatskog iseljeništva.

Prije gotovo stotinu godina hrvatski su klesari svojim rukama gradili neke od najpoznatijih simbola argentinske Córdobe. Njima u čast na Devetom susretu Hrvata Južne Amerike postavljena je spomen-ploča. A dok kamen svjedoči o tragovima koje su ostavili njihovi preci, nove generacije hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka danas klešu nove putove prema domovini. Više od pet stotina sudionika iz desetak zemalja okupilo se pod geslom „Povijest nas povezuje, budućnost nas poziva”.

U Argentini, u kojoj prema procjenama živi oko tristo tisuća Hrvata i njihovih potomaka, veze s domovinom predaka ne slabe ni nakon nekoliko generacija, dapače, naš dojam je - jačaju.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas posebnim se riječima prisjetio posljednjeg odlaska u Čile.

- Bio sam u Čileu prije ovog susreta gdje smo dodijelili hrvatska državljanstva nekolicini Hrvata koji doista to primaju sa, rekao bih, posebnom ljubavi i s posebnom strašću. I tu se najbolje vidi koliko je taj kontinuitet prenošenja ljubavi i svega onog što ih veže za Hrvatsku. Zato sam namjerno rekao, bez obzira što mnogi od njih i njihovi roditelji nisu rođeni, neki nisu nikad ni vidjeli Hrvatsku. Ali toliko vole da to jednostavno treba reći i to treba stalno isticati.

Interes za Hrvatsku

Hrvatska nastoji tu povezanost pretvoriti u konkretne programe. Učenje jezika, stipendije, kulturna razmjena i olakšavanje povratka među prioritetima su državnih institucija. Interes za Hrvatsku osobito raste među mladim potomcima iseljenika, a programi učenja hrvatskog jezika bilježe rekordne brojeve.

 Državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać istaknuo je interes Hrvata za Hrvatsku.

- Godinama već svjedočimo velikom pojačanom interesu upravo Hrvata iz Južne Amerike za Republiku Hrvatsku, što mi najbolje vidimo i u susjednoj demografiji iseljeništva, prvenstveno kroz program povratka na, dakle, što u hrvatskog jezika i kulture gdje smo evo za ovu akademsku godinu dodijelili rekordnih sedam stipendija. Imamo 386 polaznika od kojih je daleko najveći broj upravo iz zemalja Južne Amerike. 

Usto, ovogodišnji je susret snažnije otvorio i gospodarske teme. Hrvatska i Argentina vide prostor za suradnju osobito u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, novim tehnologijama i logistici. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić razgovarao je s čelicima provincije Córdoba za poljoprivredu o mogućnostima otvaranja novih tržišta, ali i razmjeni znanja i tehnologija iz poljoprivrednog sektora sa stručnjacima vrlo naprednog istraživačkog instituta INTA na čijem je čelu također Hrvat.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić govorio je o prilikama za poljoprivrednike.

- Otvoreno sam rekao s punim pouzdanjem da se nitko možda ne može mjeriti sa hrvatskim najkvalitetnijim proizvodima zaštićenim oznaka izvornosti zemljopisnog porijekla. Podsjetili smo da je to na razini Europske unije 54. Naša maslinova ulja, naša vina, naši sirevi, naša kulen, kobasica, šunka, čvarci, sve to dok izgovaram miriši na tradiciju i obiteljske priče koje iza stoje svakog tog imena. Mogu pobijediti bilo koju utakmicu s takvim proizvodima konkurentskim u svijetu i to je ono što želimo našim proizvođačima, otvoriti priliku ovdje.

Gospodarstvo 

Dodatne mogućnosti otvara i trgovinski sporazum Europske unije i Mercosura, južnoameričkog gospodarskog bloka. Iako hrvatsko tržište ne može konkurirati veličinom, priliku ima u kvaliteti proizvoda, specijaliziranim industrijama i povezivanju poduzetnika s obje strane Atlantika.

Hrvatski zastupnik u EU parlamentu (HDZ) Davor Ivo Stier kaže da "to daje jedan jako dobar zakonski okvir za sve naše tvrtke, naravno s jedne i s druge strane da se poboljša i pospješi međusobna suradnja, trgovinska razmjena. Ideja je, dodaje, da se time mogu i otvoriti nova radna mjesta kako u Europi, tako i ovdje u Latinskoj Americi. Hrvatska ima naravno i što ponuditi. Imamo i ovdje brojnu hrvatsku dijasporu i to je još jedna dodatna poveznica između Hrvatske i ovog dijela američkog kontinenta.

Da suradnja može donijeti i sasvim osobne životne promjene, pokazuje program stažiranja potomaka hrvatskih iseljenika u Europskom parlamentu. Od osmero mladih iz Latinske Amerike koji su ove godine stažirali u uredu hrvatskog eurozastupnika, jedan se s obitelji trajno preselio u Zagreb. Istodobno, interes za hrvatskim državljanstvom u Južnoj Americi raste.

- Konzularne dane održavamo redovito u sve tri zemlje koje pokriva naše veleposlanstvo Argentina, Paragvaj i Urugvaj. I dojmovi naši su krasni zato jer to bude vrlo emotivno. Ljudi bude suza kad polažu prisegu. Evo sad zadnje susret smo imali za 200 osoba u Buenos Airesu. Najviše zahtjeva ima za državljanstvo upravo u Argentini. Preko tri tisuće godišnje.26.03 KOLIKO SE DUGO ČEKA?( rez )Nažalost, čeka se dosta, do dvije godine. Ljudi su nezadovoljni zbog toga, ali poslije, kad dobiju državljanstvo, taj entuzijazam učini da zaborave da su se ljutili i čekali, govori veleposlanica RH u Argentini, Paragvaju i Urugvaju Duška Paravić.

Veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta u Južnoj Americi ima i Hrvatska matica iseljenika koja djeluje već 75 godina. Putem njezinih obrazovnih i kulturnih programa u Hrvatsku su prvi put došle na stotine mladih ljudi i to uglavnom generacija koje Hrvatsku poznaju iz obiteljskih priča. Ravnatelj Zdeslav Milas ističe projekte.

- Ove godine imam poznatu ljetnu školu hrvatskog jezika u Zadru i od 108 sudionika iz domovine, iz dijaspore, imali smo 14, čak 14 polaznika iz Latinske Amerike. To je veliki broj, to je veliki broj za nas i to samo pokazuje kako sve veći broj ljudi sudjeluju na raznim programima u samoj Hrvatskoj. 

Gradnja odnosa

No možda najvažniju poruku ovogodišnjeg susreta nose upravo mladi, koji žele sačuvati naslijeđeni identitet, ali i graditi nove odnose s Hrvatskom.

- Nama je jako važno da hrvatska zajednica postoji, da se toliko trudimo očuvati jezik, kulturu. Puno naših ljudi, mladih upravo, želi ići u Hrvatsku, kao vratiti se gdje su naši došli iz Hrvatske. Važno je da dolaze i mladi jer mladi su budućnost, nova generacija, kaže članica Vladinog Savjeta za Hrvate izvan RH iz Argentine Ivana Pećarević.

Gospodarsko povezivanje hrvatskih zajednica sve više nadilazi granice pojedinih kontinenata. Iskustva hrvatskih poduzetnika u SAD-u pokazuju da upravo takvi susreti otvaraju vrata novim tržištima, poslovnim partnerstvima i ulaganjima. Sada se najavljuje i snažnije umrežavanje hrvatskih zajednica Sjeverne i Južne Amerike.

- Razmišljamo i o širenju na globalnoj razini i da se zemlje dijaspore, odnosno hrvatske dijaspore, jednako tako umreže. Pa ove godine smo i na našoj konferenciji imali kolege tu iz Južne Amerike i zato smo sad došli ovdje, jel, podržati njihov projekt, ali i najaviti da bi širili i, ajmo reći, i našu biznise pa na Južnu Ameriku za sve Hrvate ovamo. I to nas veseli jer je to španjolsko govorno područje, poručuje predsjednik ACAP-a Nikola Meteš.

Od prvih iseljeničkih naraštaja do njihovih praunuka, hrvatski se identitet u Južnoj Americi čuva jezikom, običajima i obiteljskim nasljeđem. Deveti susret u Córdobi pokazao je da hrvatsko iseljeništvo nije samo dio zajedničke prošlosti nego i važan sudionik u stvaranju zajedničke budućnosti.