Školski kviz u Hrvatskoj školi posvećen Hrvatima u Mađarskoj

„Da Sunce grije uvijek

da nam je lijepa riječ lijek

da našem rodu istinski

služi drag jezik materinski”.

S ovim je stihovima započeo Kviz iz hrvatskoga jezika i književnosti u sklopu obilježavanja Međunarodnoga dana materinskog jezika i Dana glagoljice u knjižnici budimpeštanskog Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkoga doma HOŠIG u Budimpešti. 

Na događaju učenici su imali zanimljiva pitanja o jeziku, književnosti i povijesti Hrvata u Mađarskoj, posebice o poeziji Jolanke Tišler, Marka Dekića, Stipana Blažetina i Josipa Gujaša Džuretina, s obzirom na to da iskustvo profesora pokazuje kako djeca ne posjeduju dovoljno znanja po tom pitanju. Među zanimljivim pitanjima bila su i - U kojim stoljećima su se Hrvati doselili na današnja područja u Mađarskoj? Koje su  etničke skupine Hrvata u Mađarskoj?... i još puno toga. Neizostavni dio kviza su bili anagrami, slagalice i stilske figure u stihovima navedenih autora. I na kraju kvizaši su trebali napisati „nikada pjesmu“, tj. dopuniti tekst s riječima s početnim slovom „k“. Sudjelovali su učenici od 6. razreda osnovne škole do 12. razreda gimnazije, po četiri kvizaša i jedan nastavnik ili razrednik. Kviz je bio u organizaciji Aktiva za hrvatski jezik i književnost na čelu s Marijom Šajnović, a voditeljica je bila nastavnica Kristina Goher.

- Materinski jezik, naš hrvatski svagdašnji, nije samo sredstvo sporazumijevanja, nego i temelj identiteta, kulture i pripadnosti. A književnost na materinskom jeziku ima posebnu vrijednost jer nam omogućuje dublje razumijevanje vlastite kulture i povijesti. Stoga nije ni slučajno da smo za naše današnje okupljanje odabrali stihove pjesnikinje Marge Šarac. -

Sudjelovali su najbolji učenici po razredima.

Članovi prosudbenog odbora su bili: predsjednik, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, asistent Instituta za istraživanje migracija Vjekoslav Blažetin, članice: prof. hrvatskoga jezika i književnosti HOŠIG-a Marija Petrič i maturantica Vivien Vukelić.

- Važno je govoriti i o glagoljici jer glagoljicom se izriče i to da koliko je zapravo hrvatski jezik star u smislu pismenosti. Dakle,  hrvatski jezik se bilježio glagoljicom dugo u povijesti, i to su vrlo važne stvari -  dodaje prof. Blažetin.

Pobjednici su dobili stopostotnu peticu iz hrvatske književnosti i bonove za knjigu u iznosu po 5 tisuća forinti, ekipa II. mjesta pedeset postotnu peticu iz hrvatske književnosti i bonove za knjigu u iznosu po 4 tisuća forinti, dok si treći dobili bonove za knjigu u iznosu po 3 tisuće forinti. I naravno pobjedničkim ekipama uručene su i spomenice. Pa tako prvo je mjesto pripalo pripremnom razredu i nastavnici Klari Bende Jenyik.

Drugo je mjesto bilo neriješeno - isti broj bodova 7. i 9. razred. Dobili su dva pitanja, pa je najbrže odgovorio 9. razred i razrednik Žolt Ternak, III. mjesto je pripalo 7. razredu i razrednici Riti Grbavac.

Kviz iz hrvatskoga jezika i književnosti, priređen je po treći put, i izvrstan je način da se učenici prisjete važnosti hrvatskoga glagoljaštva, važnosti hrvatskoga pisma glagoljice. Imamo bogat jezik, bogatu povijest i to treba cijeniti i na ovaj način, a Hrvatska je škola u Budimpešti našla jako dobar model - kviz, s kojim se prisjećamo što zapravo glagoljica znači Hrvatima.