Gradišćanskohrvatski jezik među posebno ugroženim jezicima u Europi

U Hrvatskom centru u Beču predstavljen Projekt Bečkog sveučilišta prema kojem je gradišćanskohrvatski jezik među posebno ugroženim jezicima u Europi Transdisciplinarni projekt RISE UP ima za cilj revitalizirati i ojačati pet posebno ugroženih jezika u Europi, među kojima je i gradišćanskohrvatski jezik. Usredotočen je na digitalne, a i na analogne metode i postupke koji potiču uporabu jezika i osnažuju korisnike jezika.

Projekt ispitivanja trajao je tri godine, a rezultati trogodišnjeg ispitivanja bili su predstavljeni u Hrvatskom centru u Beču. U fokusu rasprave bilo je povezivanje znanstvenog istraživanja u praksi, i to na području manjinskih jezika.

U raspravi su sudjelovale znanstvenice Bečkog sveučilišta Stefanie Čajka, Eva Vetter i Katharina Strasser te profesorica na Sveučilištu u Helsinkiju, gradišćanska Hrvatica Katharina Tyran i Oskar Rupp, student slavistike i djelatnik Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču. 

Znanstvenice su reflektirale svoja iskustva i znanstvene izazove koji su se javljali tijekom rada na Projektu te ukazale na perspektive oživljavanja jezika i očuvanje kulturne raznolikosti, koje su postale vidljive nakon trogodišnjeg istraživanja.

Znanstvenici u projektu RISE UP surađuju sa zajednicama, a uključeni su i ljudi iz civilnog društva, korisnici jezika, u ovom slučaju su to bili gradišćanski Hrvati te druge zainteresirane strane. Pritom su, kako je napomenuto, akteri iz raznih zajednica, međusobno umreženi.

Ono što je posebno istaknuto je kako je istraživanje pokazalo da gradišćanski Hrvati imaju najbolju jezičnu kompetenciju od svih pet jezika koji su posebno ugroženi u Europi.

Uz gradišćanskohrvatski jezik, to su i aranski jezik, koji se govori u dolini d’Aran u Španjolskoj blizu francuske granice, aromunski, zastupljen na južnom Balkanu, kornski, koji je keltski jezik iz Cornwalla u Velikoj Britaniji te seto, istočnofinski jezik koji se govori u graničnom području između Estonije i Rusije.   

Oskar Rupp je kazao kako će svi rezultati projekta biti javni s ciljem da možda neki od znanstvenika i stručnjaka za jezike, te jezikoslovci mogu dalje raditi na oživljavanju ugroženih jezika i njihovom očuvanju.

- Jer upravo je jezik, uvjet opstanka svake narodne manjine, istaknuo je Rupp, koji smatra ovaj Projekt važnom i dinamičnom borbom za gradišćanskohrvatski jezik, da ne padne u zaborav i nestane.

Znanstvenice su posebno naglasile da su gradišćanskohrvatski jezik istraživali kao sredstvo identifikacije, i da su bile iznenađene koliko je gradišćanskim Hrvatima bilo važno sudjelovati u Projektu.

- Bila je to sjajna komunikacija, rekla je Eva Vetter.

Transdisciplinarni projekt “RISE UP” pokrenut je 2023. godine. Njegovi nositelji bile su razne znanstvene institucije i Sveučilišta, među kojima i Sveučilište u Beču.

Kooperacijski partneri su Mladež europskih nacionalnih manjina (MEN) i Hrvatski akademski klub (HAK) iz Beča.