Mogu li potomci hrvatskih iseljenika ublažiti demografsku krizu?

Sve više njih želi hrvatsko državljanstvo, a neki već razmišljaju i o povratku u domovinu predaka. Istodobno, Hrvatska priprema novi Zakon o demografskoj revitalizaciji. Može li on preokrenuti nepovoljne demografske trendove koji su prisutni već desetljećima i što će konkretno donijeti?  

Interes za hrvatsko državljanstvo raste, osim u Južnoj, i u Sjevernoj Americi, a osobito u SAD-u. U Kaliforniji je broj zahtjeva utrostručen, a na nedavnom CroatiaFestu u Seattleu uručeno je stotinjak domovnica. Postupak u prosjeku traje oko dvije godine. 

Hrvatsko državljanstvo stekla je i četveročlana obitelj Bolen iz St. Louisa, čiji su preci iz Gospića. Ovoga ljeta prvi su put zajedno posjetili Hrvatsku.

- Bilo mi je iznimno važno dobiti hrvatsko državljanstvo jer je to dio moje povijesti koji mi je nedostajao. A mogućnost da na to putovanje povedem i svoju obitelj bila je neizmjerno dragocjena, rekao je Stephen Bolen.

- Za mene Hrvatska znači da moja obitelj i ja možemo upoznati zemlju iz koje potječemo i uspostaviti izravnu vezu s poviješću naše obitelji, dodaje Rebecca Bolen.

Za njihovu djecu Hrvatska je istodobno zemlja obiteljskih korijena, ali i potencijala. Tijekom ljetnog putovanja upoznavali su naše gradove, povijest i jadransku obalu.

- Hrvatsko državljanstvo ujedno znači i državljanstvo Europske unije, što mi otvara brojne mogućnosti, i ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama i u inozemstvu, kaže Jane Bolen.

Upravo u iseljenicima i njihovim potomcima Hrvatska vidi i velik demografski potencijal. Od početka 2022. do rujna 2025. hrvatsko državljanstvo steklo je više od 17.700 osoba, najviše iz Argentine, Čilea i SAD-a. Lani je prvi put zabilježeno više doseljenih nego odseljenih. Također, prema podacima Ministarstva demografije, u prvih devet mjeseci ove godine rođeno je 1055 djece više nego lani. Primjerice u srpnju je bilo najviše novorođenih u posljednjih šest godina.

- Ljudi koji se vraćaju s cijelim obiteljima dodatni su plus, a pogotovo su nam plus potomci jer ako gubimo korak s fertilnom dobi, a gubimo ga, onda tko će nadomjestiti taj broj koji nam je ogromno potreban, pogotovo za tržište rada, kaže resorni ministar Ivan Šipić.

Povratnicima su već dostupni brojni i poticaji i olakšice: petogodišnje oslobođenje od poreza na plaću, potpore za samozapošljavanje putem mjere „Biram Hrvatsku", mogućnost najma državnih stanova te stipendije za učenje hrvatskog jezika. Izdavanjem potvrde o privremenom boravku potomcima hrvatskih iseljenika olakšan je dolazak u Hrvatsku. 

- Ta potvrda njima omogućava privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju do dvije godine. Uz pomoć te potvrde mogu se bez ikakvih drugih dozvola u Hrvatskoj zaposliti, studirati, školovati, objašnjava državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać.

Uz to, za trajni povratak i uključivanje obitelji u društvo važno je naći posao, nostrificirati diplomu, pronaći priuštiv stan, naučiti hrvatski jezik, aplicirati za dječji vrtić. Upravo bi mjere kojima se to olakšava, zajedno s drugim politikama poticanja ostanka i doseljavanja, trebale biti dio sustava koji se priprema uz novi krovni Zakon o demografskoj revitalizaciji.

- Ide se s ključnim strateškim zakonom za najvažniju problematiku u Hrvatskoj, pa i u Europi, i to je zakon, pa četiri modela: zaustavljanje iseljavanja mladih, klasična populacijska politika stimuliranje rađanja, planska i racionalna i selektivna useljenička politika i usmjeravanje mladih i obrazovanih u demografski ispražnjena područja. I sva četiri ta modela će imati 5 do 7 poticajnih mjera, zaključuje demograf Stjepan Šterc.

Cilj je dugoročno povezati mjere različitih državnih resora i stvoriti preduvjete za masovniji povratak hrvatskog iseljeništva i dolazak njihovih potomaka. Za obitelj Bolhen s početka naše priče veza s domovinom predaka obnovljena je, domovnice imaju te mogu, odluče li se, put kojim su njihovi pradjedovi nekada davno krenuli u Ameriku prijeći u suprotnom smjeru.

Država napokon znatno ulaže u useljeničku politiku, pozitivan migrantski saldo ohrabruje, trendovi se okreću, no stvarni učinak novih mjera pokazat će broj povratnika koji će trajno ostati u Hrvatskoj.