Pohod bušara ili buša poznati je pokladni festival u gradu Mohaču u mađarskoj Baranji, kojom se obilježava kraj zime i početak korizmenog razdoblja. Naziv je dobio po zastrašujućim zakrabuljenim muškarcima, bušarima koji nose velike drvene maske i vunene ogrtače, nalik kastavskim zvončarima kod Rijeke, a običaj je povezan sa šokačkim Hrvatima koji su se doselili na ove prostore u 17. stoljeću.
Na poziv gradonačelnika Mohača Gábora Pávkovicsa i generalni konzul Drago Horvat sudjelovao je na svečanom domjenku i pohodu bušara.
Mohački pohod buša organizira se u veljači i traje tri dana, od nedjelje do utorka navečer. Festival je višeslojan i uključuje natjecanje dječjih krabulja, izložbu majstora rezbara maski i drugih obrta te dolazak više od 500 bušara u čamcima na vesla Dunavom kako bi promarširali gradom.
Središnji dio pohoda počinje kada bušari prijeđu skelom Dunav i okupe se u Mohaču, na Ledinki ili na Kolišću. Vrhunac je spaljivanje lijesa na središnjem trgu koji simbolično predstavlja zimu u ognju. Festival se nastavlja gozbama i glazbom po cijelom gradu.
Pokladni običaj su šokački Hrvati donijeli iz hrvatskih krajeva iz kojih su doselili početkom 17. stoljeća. Crkveni izvori ga prvi put spominju 1783., prigodom kanonske vizitacije. Maska i odjeća koju nose buše ima arhaična značenja - simbolizira strah od onoga što je čovjeka stoljećima zaokupljalo i najviše plašilo, prvenstveno strah od smrti, a onda i od zime jer buše tjeraju zimu i najavljuju proljeće.
Mohačke buše pokladna su tradicija koja se stalno mijenja, ali pri tom zadržava svoj karakter uz uzajamno djelovanje stanovništva grada – ne samo buša nego i plesača, svirača, izrađivača maski, klepetaljka i brojnih obrtnika i njihovih rukotvorina vezanih uz poklade tako da se ne vezuju samo uz lokalitet nego označavaju identitet svih građana.
Pohod Buša, kao dio hrvatskog kulturnog fenomena, je u Mađarskoj od 2009. upisan u UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine. Budući da je ova manifestacija prerasla i u reprezentativni kulturni događaj, svake godine okuplja sve veći broj sudionika te domaćih i stranih posjetitelja.
