Jelena Nadinić o potrebama dijaspore u Južnoj Americi

Uoči novog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH, argentinska članica dr. sc. Jelena Nadinić ovih dana obilazi hrvatske zajednice u Argentini kako bi njihove potrebe i izazove predstavila u Zagrebu.

Pomoć matične države u očuvanju identiteta te poticanje useljavanja i povratka posljednjih su godina vidljivo ojačali veze između Hrvatske i iseljeništva. U tom kontekstu važnu ulogu ima Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH Republike Hrvatske čiji je rad posljednjih godina sve vidljiviji – osobito u zemljama s velikim iseljeništvom poput Argentine, gdje se konkretno očituje na terenu. 

To potvrđuje i njegova članica Jelena Nadinić iz Buenos Airesa, koja je u Savjetu od 2018. godine i ovih dana obilazi hrvatske zajednice u Argentini kako bi njihove potrebe i izazove predstavila u Zagrebu.

Uspjesi Savjeta: pristup državljanstvu i stipendije za učenje jezika

Jedan od najvidljivijih pomaka posljednjih godina odnosi se na postupak stjecanja hrvatskog državljanstva. „Promijenilo se, primjerice, sve što se tiče postupka dobivanja državljanstva. To je rezultat rada Savjeta – danas je taj proces mnogo jednostavniji i brži. U nekim slučajevima ljudi se i dalje žale na trajanje, ali to je i zbog velike potražnje“, ističe Nadinić.

Broj zahtjeva to jasno potvrđuje. Dok je do 2019. pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Buenos Airesu zaprimano manje od 400 zahtjeva godišnje, nakon zakonskih izmjena interes je snažno porastao. Vrhunac je dosegnut 2024. godine, s gotovo dvije i pol tisuće zahtjeva iz Argentine, Paragvaja i Urugvaja.

Istodobno raste i interes za učenje hrvatskog jezika i boravak u Hrvatskoj.

 - Proširena je i ponuda vezana uz učenje hrvatskog jezika – kroz tečajeve u Hrvatskoj, ali i online. Povećan je i broj stipendija za mlade, kaže Nadinić.

Podaci pokazuju da više od 90 posto stipendista dolazi upravo iz Latinske Amerike, pri čemu gotovo trećinu čine kandidati iz Argentine. Riječ je o prostoru u kojem danas živi velik broj potomaka hrvatskih iseljenika, uglavnom četvrte i pete generacije. „To je područje koje zaista zaslužuje posebnu pozornost jer zahtijeva drugačiji pristup“, naglašava.

Upravo zbog tih specifičnih okolnosti Hrvatska je posljednjih godina razvila programe prilagođene velikim udaljenostima, socioekonomskim uvjetima i drukčijem akademskom kalendaru.

- Moram istaknuti da je Hrvatska uložila velik napor, osobito u posljednje četiri godine, kako bi informacije bile dostupne i na španjolskom jeziku, ne više samo na engleskom. Mislim da smo time započeli dobar put, ali bilo bi dobro i da više ljudi koji rade s nama govori španjolski, dodaje Nadinić.

Izazovi koji predstoje

Iako je financijska podrška posljednjih godina bila značajna, za sljedeći iskorak potrebna je i veća razina profesionalnog angažmana. 

- Potrebni su nam svećenici, nedostaju nam učitelji, kulturni radnici, koreografi i glazbenici. Hrvatska je taj zadatak prepustila udrugama, pa sve ovisi o tome što pojedina institucija može dobiti, upozorava Nadinić.

Uz kulturne i obrazovne teme, jedno od ključnih pitanja ostaje politička zastupljenost.

- Ne možemo glasati izvan veleposlanstava, a u cijeloj Južnoj Americi postoje samo tri – Buenos Aires, Santiago de Chile i Brasilia. Zato nam je važno omogućiti glasanje za naše predstavnike u Saboru. To nam je iznimno važno i nećemo odustati dok to ne ostvarimo, poručuje.

Dobivanje posebnog zastupnika u XI. izbornoj jedinici i dalje ostaje izazov. U sadašnjem sustavu glasovi iz prekooceanskih zemalja teško utječu na rezultat, pa Savjet i dalje ostaje glavna platforma za zastupanje interesa iseljeništva.

U njegovu radu sudjeluje 35 predstavnika hrvatskog iseljeništva – 14 iz Europe i 21 iz prekooceanskih zemalja, među kojima je sedam iz Južne Amerike: dva iz Argentine, dva iz Čilea, jedan iz Brazila te po jedan predstavnik iz skupina Bolivija–Ekvador–Peru i Paragvaj–Urugvaj–Venezuela.

Za mnoge pripadnike dijaspore odnos prema Hrvatskoj ima i osobnu dimenziju. 

- Za mene je najvažnije da Hrvatska bude priznata – dovoljno sam stara da se sjećam vremena kada smo se u Argentini borili za to. Ta je borba ostvarena, ali danas imamo novu: da nas Hrvati koji žive u Hrvatskoj također prepoznaju kao svoje, ističe.

Najave za 2026. godinu

Kako bi se to postiglo, predstavnici u Savjetu nastoje skrenuti pozornost na bogat i kontinuiran rad zajednice koji iz Hrvatske često nije u potpunosti vidljiv. U tom kontekstu Jelena Nadinić, koja posljednjih godina aktivno djeluje kroz Argentinsko-hrvatsku gospodarsku komoru i udrugu Jadran, najavljuje niz obljetnica i događanja.

- Ove godine obilježavamo 25 godina klape Valovi i 50 godina Hrvatskog katoličkog centra sv. Nikole Tavelića, kaže Nadinić.

Krunsko događanje bit će argentinsko domaćinstvo 9. Susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike, koji će se održati od 5. do 8. studenoga u Córdobi – jednom od važnijih središta hrvatske zajednice u tom dijelu Argentine.

Istodobno se razvijaju i regionalne inicijative koje povezuju zajednice diljem kontinenta. Među njima je i mreža Croactivas, koja okuplja hrvatske žene iz Latinske Amerike.

- To je način da na jednom mjestu okupimo različite skupine i ne moramo organizirati odvojene događaje. Na kraju, to je jedina panamerička organizacija te vrste, kaže Nadinić.

U tom kontekstu ističu se i projekti poput Croacticuentosa – dječjih priča na španjolskom jeziku – te izdavačka inicijativa "Čuvarice niti",  koja je ovih dana predstavljena u Montevideu i Córdobi.

Takve će se inicijative predstaviti i u Hrvatskoj tijekom Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, kada će se okupiti i novi saziv Savjeta.