Jasna Vojnić o planovima i prioritetima HNV-a

"Kada Srbija bude razumjela da i ukoliko dođe do ostvarenja svih manjinskih prava, Hrvati u Srbiji nikako ne mogu postati ugroza nego isključivo bogatstvo, sigurna sam da će biti spremna za ulazak u Europsku uniju", rekla je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.

Krajem 2018. godine Jasna Vojnić izabrana je za predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća. U razgovoru za tjednik Hrvatska riječ govori o prioritetima programa aktualnog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, o pitanju osnivanja Hrvatskog školskog centra u Subotici, a, među ostalim, dat će i ocjenu odnosa vlasti prema obrazovanju na hrvatskom jeziku. 

- S Vladom Hrvatske potpisan je sporazum za kadrovsko snaženje i izradu projektne dokumentacije za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici; u posjetu hrvatskoj zajednici u Srbiji bili su predstavnici 18 (od ukupno 21) županija iz Hrvatske, te je iskazana spremnost za pomoć Hrvatima u Srbiji od strane gotovo svih županija; obavljena su ispitivanja terena, obilazak svih udruga i napravljena je lista potreba hrvatske zajednice u Srbiji; osnovana je Fondacija za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji Cro-fond; izabran je novi Upravni odbor NIU Hrvatska riječ; izrađena je nova mrežna stranica HNV-a; Vlada APV je preuzela obvezu izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju Spomen doma Josipa bana Jelačića u Petrovaradinu; predstavnici hrvatske zajednice prvi put su sudjelovali na tjednu europskih regija i gradova u Bruxellesu; učinjeni su prvi iskoraci po pitanju projektnog financiranja iz europskih fondova; kupljena je Šokačka kuća u Vajskoj; 25 udžbenika je izrađeno i odobreno, prvi razred osnovne škole upisalo je gotovo dvostruko veći broj prvašića u odnosu na prethodnu školsku godinu. No, najznačajniji ishod je ipak što je HNV postao mjesto okupljanja različitih timova i što se proširila mreža ljudi koji su uključeni u rad Hrvatskog nacionalnog vijeća. Još uvijek mala, ali se vidljivo širi - objašnjava Vojnić.

Osnivanje Hrvatskog školskog centra još uvijek nije pokrenuto, iako je najavljeno još u proljeće 2019. godine. Vojnić upozorava da je zastoj došao zbog "inertnosti/sprječavanja sustava".

- Politika prešućivanja i sprječavanja od strane Srbije, na žalost, još uvijek postoji u velikoj mjeri. Sudbina Hrvata u Srbiji je iz tog razloga određena da za svaki i minimalan pomak moraju biti izdvojene ogromne količine strpljenja, upornosti i ustrajnosti. Kada Srbija bude razumjela da i ukoliko dođe do ostvarenja svih manjinskih prava, Hrvati u Srbiji nikako ne mogu postati ugroza nego isključivo bogatstvo, sigurna sam da će biti spremna za ulazak u Europsku uniju. Do tada bilježimo slučajeve da i Grad Subotica i Autonomna Pokrajina Vojvodine obećaju na početku godine staviti u proceduru nešto za što se ne nađe nikakvog načina učiniti do konca godine iako je HNV već nekoliko puta nadopunio po jedan papir. Jedino se nadam da će ta procedura biti jednako »brza« kada mađarska zajednica u Subotici na jesen bude otvarala novi vrtić - govori Vojnić.

Kako ocjenjujete: mijenja li se odnos vlasti prema obrazovanju na hrvatskom jeziku, je li postao proaktivan ili i dalje sve ovisi o nastojanju HNV-a?

Na žalost, dojam je utemeljen. Naizgled se stvori privid otvorenosti i spremnosti za rješavanje i unaprjeđenje, a onda iza kulisa odigra dobro poznati scenarij diverzije. Kada se otvara negdje nova skupina vrtića i odjel na hrvatskom jeziku, obavezno se odrade predradnje strašenja, a našem čovjeku malo nedostaje da se povuče. Primjera je sad već podosta: Bereg, Žednik, Monoštor… ili još bezbolnije: tajnica kaže kako se u njihovoj školi jednostavno ne upisuje nastava na hrvatskom jeziku iako već petnaest godina traje. Ima nekoliko vrsta strategija, ali uglavnom svaka za cilj i ishod ima da se naš čovjek povuče. Što nije teško učiiniti, a onda svoj bijes mi međusobno podijelimo napadajući jedni druge… ili još jednostavnije, za pomaknutu agresiju je idealni krivac HNV. Da HNV nije blažio strateške »udarce« države, djece u odjelima bi sada bilo duplo manje. A da je cijela zajednica to na vrijeme razumjela, djece u hrvatskim odjelima bi sad bilo deset puta više - upozorava.

Cjelovit razgovor pročitajte u tjedniku Hrvatska riječ.