Hrvatski kalendar

U Multimedijalnoj dvorani Croatice u Budimpešti započela je književna promotivna turneja predstavljanja Hrvatskog kalendara 2026. Nazočnima se obratila ravnateljica Croatice Timea Šakan Škrlin, a moderatorica je bila novinarka Čarna Kršul. Nakon Budimpešte, Kalendar je predstavljen i u: Pečuhu i Baji. Povodom književne turneje diljem Mađarske razgovarali smo s glavnom urednicom Kalendara, Brankom Pavić Blažetin koja je na početku istaknula da je naslov uvodnika Kalendara „Škrinja“ kao što je škrinja i Hrvatski kalendar, u kojoj svake godine pažljivo polažu slova, riječi, rečenice, napise i fotografije te ih kao dragocjene niti utkane u zajedničku tkaninu, čuvaju i prenose dalje. Pa tako su i za ovo izdanje oblikovali ovu „škrinju od papira“ i pokušali u nju staviti sve što je vrijedno i što ostaje. Ono što će škrinju učiniti hrvatskom, našom i onda kad nas više ne bude.

- Ja se uvijek dobro osjećam kada vidim da ono što sam radila i pisala, da je to ukoričeno u knjigu. Tu je dio događaja i dio ljudi koji su stvarno značajni za promociju hrvatskog identiteta u Mađarskoj. Kalendari imaju jako dugu povijest kod Hrvata ovdje. Oni izlaze u kontinuitetu, iz godine u godinu od 1946. godine. Naravno, u tadašnjim političkim okvirima oni su se drugačije zvali. „Naš kalendar“, pa „Narodni kalendar“, a od 1991. se zove „Hrvatski kalendar“. I on i danas zauzima značajno mjesto u domovima Hrvata u Mađarskoj - rekla je Pavić Blažetin.

Tiska se u vrlo velikoj tiraži.

- Ove je godine to između 1400-1500 primjeraka. Naravno, kao što znate, doba digitalizacije dosta potiskuje tiskanu riječ, ali za nas pripadnike manjina, ona je jako važna. Mi se trudimo u okviru te knjige donijeti našim čitateljima zanimljivo štivo, što je izrazito, izrazito teško, jer kao što znate, naše čitateljstvo je raznoliko kako po dobi tako i po profesionalnim opredjeljenjima, od treće do stote godine, od radnika i seljaka do akademika, tako da je vrlo, vrlo teško. Ali trudimo se napraviti jedno takvo izdanje u koje će se svatko prepoznati u nekoj od priča koje donosimo. -

35.izdanje Kalendara, podijeljeno je u 10 poglavlja među koje: Politika i društvo, Povijest i baština, Vjera, S vrha pera, Ljudi i krajevi, Za djecu i mladež, Putopis, Školstvo, Hrvatska knjiga, i ostalo plus još jedno poglavlje „Zrcalo“, sa fotografijama. I ove godine je predstavljen dio hrvatskog folklora na naslovnici.

- Tekstualno, nemamo puno folklora u Kalendaru, ali i prošle godine, a i ove, na naslovnici imamo folklorni motiv. Vrlo šarolik je taj motiv ove godine, mislim da su to snažne, lijepe boje, i na poleđini, i na samoj naslovnici. Radi se o detalju jednog pokrivala za kosu, koje podravski Hrvati nazivaju „Poculica“, koju su žene nosile straga na glavi. Vrlo volim te poculice. Ima ih raznih, i inače imam jako puno fotografija koje sam napravila o poculicama, tako da sam se ove godine odlučila upravo za to. Inače, malo se šetamo našim krajevima iz godine u godinu što se tiče naslovnice, tako da smo prije dvije godine bili u Gradišću, pa smo se malo spustili do Zalskih Pomurskih Hrvata, ove godine smo još malo išli prema jugu i do Podravskih Hrvata, a sljedeće godine vidjet ćemo što ćemo smisliti ili ćemo možda nešto grafičko prirediti, sasvim moderno.

Nažalost, nemamo baš pravog grafičara, tako da radimo s onim što imamo, ali mislim da smo isto uspjeli - rekla nam je Pavić Blažetin.

Pavić Blažetin je glavna i odgovorna urednica Hrvatskog Glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj, vrlo značajnog svima onima koji se žele informirati o svemu što se događa s Hrvatima u svakom području Mađarske.

- Balansirati sve teško je, ali imam ja i prednost u uređivanju toga, jer upravo radeći Tjednik iz dana u dan i sata u sat, uređujući i društvenu mrežu koja je jako posjećena i koja ima dnevno i po desetak postova, već znam kako dišu zapravo naši Hrvati od najmanjeg naselja do najvećeg grada, tako da to ima i svoje prednosti, jer onda na neki način možete i u tom godišnjaku koji je jedna kompaktna knjiga, izabrati i zanimljive ljude i zanimljive događaje, jer ste se kroz godine sretali s njima, tako da to je zapravo uređivanje tjednika, onaj temelj koji mi daje dodatnu inspiraciju i za ukoričavanje ovog Kalendara, odnosno ja to volim nazvati knjigu.

S radošću radim, iako moram reći da je to jedan vrlo vrlo veliki zadatak i veliki posao, jer kao što znate, konačni produkt podliježe i kritikama, ne samo pohvalama, to treba izdržati i primijeniti. Kasnije sam čovjek vidi što je ono gdje je pogriješio, što se moglo malo bolje napraviti, ili možda ipak drugačije, jer kada završimo posao, pa kada knjigu uzmemo u ruku, onda i mi još jednom to prolistamo i onda se zapravo pitamo što bi još bilo da smo mogli ili nismo ili ćemo sljedeće godine napraviti. U svakom slučaju jedno drugo nadopunjuje, mislim da to do sada dosta dobro funkcionira - zaključila je urednica Kalendara.

Nakladnik Kalendara je Croatica, a izdanje je ostvareno uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Tijekom programa u Budimpešti, na kojem je nazočio i veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić, bili su proglašeni i rezultati Adventskog natječaja za najbolje ukrašeni prozor.

3. mjesto- 3. razred HOŠIGA, 2. mjesto- Mia Vam, 1. mjesto- Željka i Luca Faragó.

Posebnu je nagradu dobila Julcsi Nagy-Sója.

Hrvatska samouprava Čepela imala je i natjecanje koje nagrađuje najboljeg učenika i športaša, na koje je pobjedila Laura Proszenyák. Učenici su trebali napisati mali kratki esej na temi „Što znači biti Hrvat ili Hrvatica“, ali i opisati sport kojim se bave.

Organizatori događaja bili su NP Croatica, HS Čepela, HS Ferencvaroša i HS XVI. okruga. Za glazbeni se ugođaj pobrinula Jasminka Radmila Tabori.