Hrvatska na EXPO-u

- Ponosni smo što svijetu predstavljamo ne samo hrvatska postignuća, već i našu kreativnost, baštinu i viziju budućnosti. Kroz naš paviljon predstavljamo ne samo bogatstvo naših kulturnih tradicija, već i naš napredak u znanosti, tehnologiji i održivom razvoju. Vjerujem da EXPO 2025. igra vitalnu ulogu kao katalizator znanja, suradnje i napretka među narodima. To je mjesto gdje se svijet okuplja kako bi dijelio ideje, slavio raznolikost i stvarao nove prilike - poručio je premijer Andrej Plenković jučer u Osaki u prigodi obilježavanja Nacionalnog dana Republike Hrvatske na izložbi EXPO 2025., prenosi Vlada RH u priopćenju.

Govor predsjednika Vlade u toj prigodi donosimo u cijelosti.

„Velika mi je čast obratiti vam se danas u povodu Hrvatskog nacionalnog dana na EXPO-u 2025 u Osaki.

Istinska je privilegija biti ovdje i sudjelovati na ovoj globalnoj platformi koja slavi inovacije, dijalog i kulturnu razmjenu.

Vjerujemo da EXPO predstavlja više od same izložbe - to je mjesto gdje se narodi okupljaju kako bi razmjenjivali ideje i inspirirali kolektivna rješenja za globalne izazove.

Živimo u desetljeću obilježenom višestrukim, preklapajućim krizama, s neviđenim posljedicama za naša gospodarstva, društva i globalnu stabilnost.

Suočeni s takvim stalnim i složenim izazovima, jedini učinkovit odgovor je kolektivni.

Klimatske promjene upravo su onaj izazov gdje nam je potrebna kolektivna akcija.

Zato hrvatski paviljon odražava našu snažnu predanost postizanju ciljeva održivog razvoja, a istovremeno podiže svijest o rastućem utjecaju klimatskih promjena.

Hrvatska je spremna - bilateralno, unutar Europske unije i na globalnoj sceni - poduzeti odlučne mjere u interesu čovječanstva i planeta.

Zato smo odabrali temu: „Hrvatska - Klimatska raznolikost“.

Ona ističe izvanredne prirodne ljepote i bogatu geografsku raznolikost Hrvatske, a istovremeno skreće pozornost na klimatske izazove s kojima se suočavamo - i hitnost njihovog rješavanja.

Jedna od jedinstvenih značajki našeg paviljona je mogućnost da posjetitelji osjete stvarnu temperaturu zraka u stvarnom vremenu, prilagođenom vremenskoj razlici, s 43 lokacije diljem Hrvatske.

Do sada nam je tehnologija omogućavala prijenos zvuka uživo putem radija ili pokretnih slika putem televizije.

Po prvi puta naš paviljon omogućuje prijenos same temperature - ne samo brojeva, već stvarnog fizičkog osjećaja topline ili hladnoće iz hrvatskih gradova, obale, ravnica i planina.

Ova inovacija, koju pokreće više od 15 kilometara cijevi i 13.000 spojeva povezanih s meteorološkim postajama diljem zemlje, već je privukla više od 350.000 posjetitelja.

To je prva izložba na svijetu gdje posjetitelji doslovno mogu osjetiti klimu druge zemlje u stvarnom vremenu - pretvarajući apstraktni pojam klimatskih promjena u izravno, fizičko iskustvo.

Želio bih zahvaliti kreativnom timu koji stoji iza hrvatskog paviljona - Lani Grahek, Maroju Mrduljašu, Antoniju Patljaku, Peri Vukoviću, Korini Vuković i studiju Arhiv Arhitektura i urbanizam - dobitnicima nagrade za najbolji konceptualni dizajn.

Zahvalan sam i hrvatskoj tvrtki Enison, čiji su inženjeri i radnici pretvorili ovu viziju u stvarnost, izgradivši paviljon u Zagrebu i ponovno ga sastavivši ovdje u Osaki nakon što ga je prevezlo pet aviona.

Na kraju, zahvaljujem timu moje Vlade i svim hrvatskim institucijama čija je predanost omogućila ovaj projekt.

Hrvatska, rangirana na 8. mjestu u svijetu među 193 zemlje u provedbi ciljeva održivog razvoja, dokazala je da gospodarski rast i ekološka odgovornost mogu ići ruku pod ruku.

U 2024. godini hrvatski BDP porastao je za 3,9%, dok smo istovremeno smanjili naš ekološki otisak - jasan signal da napredak ne mora doći na štetu planeta.

U 2025. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2%, što će Hrvatsku zadržati među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji.

Održivi gospodarski rast ne može se postići bez zaštite prirodnih resursa i ulaganja u zelene tehnologije.

Poticanjem inovacija i ubrzavanjem digitalne transformacije stvaramo nove prilike za otporno, konkurentno gospodarstvo.

Jednako važna je naša predanost smanjenju nejednakosti i osiguravanju socijalne kohezije, što smatramo bitnim stupovima dugoročnog razvoja.

U proteklih nekoliko godina, Hrvatska je dosljedno bilježila stabilan rast BDP-a, nadmašujući prosjek EU.

Danas javni dug iznosi samo 57% BDP-a, a deficit opće države ostaje ispod 3%, što odražava razborito upravljanje javnim financijama.

To je izvanredno postignuće, s obzirom na to da je prije samo četiri godine naš javni dug iznosio 86% BDP-a - smanjen je za gotovo 30 postotnih bodova.

Zaposlenost je dosegla rekordnu razinu, dok je u samo devet godina Hrvatska udvostručila svoj BDP po glavi stanovnika - s 11.000 eura na preko 22.000 eura - što pokazuje i otpornost našeg tržišta rada i snagu naših ekonomskih i socijalnih politika.

Ove brojke nisu samo statistika - one se prevode u stvarna poboljšanja kvalitete života naših građana.

Nezaposlenost, uključujući dugotrajnu nezaposlenost, na povijesno je niskim razinama.

Izvoz robe i usluga značajno se povećao, potaknut snažnim rezultatima u turizmu, proizvodnji i digitalnim industrijama.

Izravna strana ulaganja nastavljaju rasti, odražavajući međunarodno povjerenje u gospodarske izglede Hrvatske.

EU fondovi usmjeravaju se u strateška područja - poput infrastrukture, obrazovanja i inovacija - osiguravajući da naš rast ostane uključiv i održiv.

U samo tri desetljeća, Hrvatska se od ratom razorene zemlje pretvorila u jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Europi, koje svake godine dočekuje više od 20 milijuna posjetitelja. S 5,5 posjetitelja po stanovniku, prvi smo u Europi po broju turista po glavi stanovnika.

Hrvatska ima jednu od najbogatijih prirodnih i kulturnih baština u Europi.

Više od 10% našeg teritorija je zaštićeno: 12 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i 2 rezervata - što nam često donosi naziv "Nacionalni park Europe".

Kulturno, Hrvatska je most između Istoka i Zapada.

Uz naš slavenski identitet, baštinimo nasljeđe starih Grka i Rimljana, kao i kulturne utjecaje Franaka, Mlečana, Nijemaca, Mađara i Osmanlija.

Ponosni smo što imamo 8 kulturnih lokaliteta upisanih na UNESCO-ov popis svjetske baštine i 21 element na popisu nematerijalne kulturne baštine - što nas stavlja na treće mjesto u Europi.

Hrvatska je također zemlja inovatora.

Ivan Blaž Lupis izumio je prvi torpedo 1861. u Rijeci.

Nikola Tesla izumio je izmjeničnu struju, omogućivši masovnu elektrifikaciju gradova i svijeta - tehnologiju koja i danas pokreće većinu naših kućanskih aparata.

Godine 1895. Šibenik u Hrvatskoj postao je prvi grad na svijetu osvijetljen ovim sustavom, izgrađen iste godine kao i hidroelektrana na slapovima Niagare.

Franjo Hanaman izumio je prvu komercijalno isplativu energetski učinkovitu žarulju s volframovom niti, dok je Josip Belušić predstavio brzinomjer na Svjetskoj izložbi u Parizu 1889. godine.

U moderno doba, Tomislav Uzelac razvio je MP3 format 1997. godine, revolucionirajući digitalno snimanje zvuka.

Hrvatski inovatori stoje i iza najpopularnije matematičke aplikacije na svijetu, Photomath, koja korisnicima omogućuje rješavanje jednadžbi jednostavnim fotografiranjem - a koju je Google kupio 2023. za stotine milijuna eura.

A Mate Rimac - mladi poduzetnik koji je svoje putovanje započeo u garaži, a sada vodi tvrtku-jednorog koja je preuzela Bugatti - danas proizvodi najbrži električni hiperautomobil na svijetu, Neveru, koji postiže maksimalnu brzinu od 412 km/h.

Budući da sam imao zadovoljstvo putovati ovdje iz Tokija poznatim Shinkansenom, mogu s osmijehom reći da je Nevera jedan od rijetkih električnih automobila na svijetu koji se zaista može usporediti s vašim legendarnim brzim vlakom.

Hrvatski put naprijed je jasan:

Uravnotežiti snažne ekonomske rezultate s ekološkom odgovornošću,

Povećati konkurentnost uz očuvanje socijalne kohezije,

I nastaviti graditi budućnost koja je i prosperitetna i održiva.

Hrvatska je danas ponosna članica NATO-a, Europske unije, eurozone i Schengenskog prostora - a uskoro će se pridružiti OECD-u, stojeći rame uz rame s Japanom.

Naš identitet kao „mediteranskih vrata u srednju Europu“ odražava i našu geografiju i našu ulogu poveznice kultura, trgovine i inovacija.

Danas smo ponosni što svijetu predstavljamo ne samo hrvatska postignuća, već i našu kreativnost, baštinu i viziju budućnosti.

Kroz naš paviljon predstavljamo ne samo bogatstvo naših kulturnih tradicija, već i naš napredak u znanosti, tehnologiji i održivom razvoju.

Vjerujem da EXPO 2025 igra vitalnu ulogu kao katalizator znanja, suradnje i napretka među narodima.

To je mjesto gdje se svijet okuplja kako bi dijelio ideje, slavio raznolikost i stvarao nove prilike.

Raznolikost kultura i inovacija okupljenih ovdje snažan je podsjetnik na naš zajednički potencijal - i obećavajuću budućnost koju možemo zajedno graditi.

Uime Vlade Republike Hrvatske, izražavam iskrenu zahvalnost organizatorima i narodu Japana na njihovom toplom gostoprimstvu i predanosti u organizaciji ovog izvanrednog globalnog događaja.

I prije nego što zaključim, dopustite mi jednu laganiju notu.

Jedan odjevni predmet podrijetlom iz Hrvatske počeo je osvajati svijet prije četiri stoljeća, tijekom Tridesetogodišnjeg rata, kada su ga nosili hrvatski konjanici.

Taj odjevni predmet - kravata - od tada je postao neizostavan dio japanske poslovne odjeće.

Ponosni smo što nas dio hrvatske baštine sada ujedinjuje u svakoj sali za sastanke.“