Obitelj Senjak ostvarila san o povratku u domovinu

Jedno od rijetkih pitanja u kojem se svi u Hrvatskoj slažu jest - da je zemlji potrebna hitna demografska obnova. Uz povećanje broja novorođenih, rješenje problema vidi se i u povratku iseljenih Hrvata u domovinu, za što država nudi poticajna sredstva. 

Jedni od onih koji su se vratili je i obitelj Senjak koja je velegrad München zamijenila dalmatinskim biserom Trogirom. Nakon četiri desetljeća života u Njemačkoj, Petra Senjak vratila se u Hrvatsku sa svoja tri sina prije četiri godine. Istaknula je da su o povratku u Hrvatsku razmišljali i ranije, no da je pandemija koronavirusa bila presudna odluka za povratak te da su ona i djeca tada došli živjeti u Trogir.

Njezin suprug Dominik Senjak također je preselio u Hrvatsku. U Splitu uređuje vulkanizersku radionicu i ističe da time ostvaruje svoj životni san. Naglasio je kako se oduvijek želio vratiti te da sada planira treću životnu fazu provesti u domovini.

Članovi obitelji ističu kako im je život u Hrvatskoj mirniji u odnosu na onaj u Njemačkoj te da im prilagodba nije teško pala. Karlo Senjak naveo je da se brzo priviknuo na novu sredinu, da se uklopio u društvo brže nego što je očekivao te da je vrlo dobro prihvaćen. Dodao je kako nije vjerovao da će mu povratak i prilagodba biti tako lagani i pozitivni.

Marino Senjak istaknuo je da je također brzo pronašao društvo, školu i sportske aktivnosti, naglasivši da mu se život u Hrvatskoj čini opuštenijim i manje užurbanim.

Diljem svijeta živi više od 3 milijuna Hrvata. Kad bi ih se vratila samo desetina, poručuje Ministarstvo demografije i useljeništva, za Hrvatsku bi to bio velik dobitak. Analiza Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da će Hrvatskoj do kraja desetljeća trebati dodatnih 300 do 350 tisuća radnika kako bi se zadovoljile potrebe mirovinskog sustava i ukupnog gospodarskog sektora. Državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać pojasnio je da je na institucijama odgovornost stvaranja odgovarajuće podrške i okvira za povratak radnika te njihovu uspješnu integraciju u hrvatsko društvo i gospodarstvo.

Sve koji poput Senjaka sanjaju o povratku - država dočekuje raširenih ruku, 5 godina oslobođeni su poreza na dohodak; doseljenicima na potpomognuta područja država će sufinancirati zajmove za pokretanje posla. Svojim programom "Biram Hrvatsku" pomaže i Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle istaknula je da su ove godine korisnici mjere Biram Hrvatsku, ako su je kombinirali s potporom za samozapošljavanje, mogli ostvariti ukupno do 27 tisuća eura, a tu mogućnost imaju još do kraja godine. Navela je da je u posljednje četiri godine tu mjeru iskoristilo 1500 osoba, koje su pritom stvorile nova radna mjesta te da tih 1500 korisnika trenutačno zapošljava oko 2000 osoba.

Mjerom se koriste većinom obrtnici, čak 70 posto useljenika dolazi iz Njemačke. Ministarstvo ističe da se iznimno korisnim alatom pokazalo i jednostavno izdavanje potvrde o regulaciji boravka. Ona omogućuje našim useljenicima koji nemaju hrvatsko državljanstvo odnosno koji prvi put prijavljuju boravište odnosno prebivalište u RH boravak u Hrvatskoj do 2 godine. Još više od toga, oni se s tom potvrdom mogu zaposliti, samozaposliti, školovati se ili pristupiti različitim edukacijama.