Hrvatski doseljenici koji su u Peru stigli 1948. godine, 21. ožujka 1951. osnovali su Hrvatski društveno-kulturni klub Jadran u Limi.
11:35 / 10.06.2021.
Autor: David Rey
Autor:
David Rey
Objavljeno:
10. lipanj 2021., 11:35
Hrvatski doseljenici koji su u Peru stigli 1948. godine, 21. ožujka 1951. osnovali su Hrvatski društveno-kulturni klub Jadran u Limi.
- Postoje priče o našim roditeljima, jedna od njih je i moja. Zovem se Ivan Kovačević Babić, predsjednik sam Hrvatskog društveno-kulturnog kluba Jadran. Moj otac Franjo Kovačević Matusinović bio je osnivač kluba. 1948. godine stigao je u Peru, a suprugu i 2 kćeri ostavio je u Hrvatskoj. Svi su bili iz mjesta Studenci. Nakon 15 godina moja majka stiže u Peru, ostavljajući moje udate sestre. Ja sam rođen u Limi.
Sljedećih godina moja je majka tri puta mogla putovati u Hrvatsku, preminula je 1992. godine. Moj otac nije mogao putovati, a moje sestre nisu mogle napustiti Jugoslaviju. Nikad se više nisu vidjeli, preminuo je 1989. godine. Jedna od mojih sestara živi u Zagrebu, a druga u Imotskom. Ovo je mali dio moje obiteljske povijesti - kaže Ivan Kovačević.
24. veljače 1948. u luku Callao stiglo je 626 europskih imigranata, uglavnom Hrvata.
- To prema sporazumu potpisanom između vlade Perua i Međuvladinog odbora za izbjeglice. Svi su bili smješteni na vojnom učilištu u Callau, gdje su dobili smještaj dok nisu pronašli posao. Nitko od njih nije govorio španjolski, razumjeli su ponešto talijanskog. Ali svi sa željom da žive u slobodi, obnove svoje živote i osnuju domove. Mnogi su bili poljoprivrednici i kvalificirani radnici, ali bilo je i pravnika, doktora filozofije i drugih s nedovršenim studijama, kao posljedica rata.
Nakon nekoliko dana boravka na vojnom učilištu krenuli su u različitim smjerovima. Neki su otišli u grad Arequipa, drugi u rudnike Cerro de Pasco. Velika većina ostala je u Limi, razvijajući razne aktivnosti, od vrtlara, do tvornica mramora, pilana i drugih djelatnosti, gdje je svatko iskovao svoju sudbinu s velikim trudom. Prvo, borba s novim načinom života, novim načinima prehrane, jezikom i stvaranjem novih prijatelja. Cijela ta situacija nikada ih nije obeshrabrila, već ih je ojačala.
Sastajali su se u skupinama na trgovima Lime, prema blizini mjesta u kojem su radili ili živjeli, održavajući svoje prijateljske veze, svoju čežnju za izbivanjem iz domovine, pokušavajući se prilagoditi svojoj novoj situaciji. Ali uvijek s istim poduzetničkim duhom u borbi za kovanje budućnosti i stalno razmišljajući o voljenoj domovini - ističe predsjednik Hrvatskog kluba Jadran.
Hrvatski doseljenici nisu imali svoje prostorije, ali su se znali okupiti kako bi zajednički dijelili ugodne trenutke.
- Nakon nekoliko godina rođena je inicijativa za osnivanje institucije i mjesta za susret i razmjenu njihovih iskustava. Tako formiraju skupinu kako bi ostvarili ovaj san. Odgovornost su preuzeli Filip Kundid, Franjo Kovačević, Ivan Teply, Marko Lesina, Pedro Bošnjaković, Jakov Soce. Sazvali su prošireni sastanak 25. ožujka 1951. u restoranu Makedonija u Limi. Skupu je prisustvovalo oko 50 hrvatskih doseljenika koji su pokrenuli ovu instituciju. Na ovom sastanku usvojen je statut kluba i izabran prvi upravni odbor. Dogovoreno je i pozivanje ostalih hrvatskih doseljenika da se pridruže klubu, posebno onih iz provincija.
Navečer je održan društveni ples kojem je prisustvovalo više od 350 ljudi. Ivan Teply, predsjednik kluba, održao je govor predstavljajući Hrvate i zahvalivši peruanskim vlastima na dobrodošlici koju su im pružili u zemlji. Nakon ovog datuma svi Hrvati koji su stigli tijekom 1948. godine, pridružili su se kao članovi kluba - kaže Ivan Kovačević.
Glavni cilj prvog upravnog odbora bio je pronaći institucionalno mjesto i za kratko vrijeme mogli su unajmiti prostor u Limi.
- S organizacijskog stajališta inauguracija je bila pun pogodak s obzirom na raspoložive resurse. Bilo je veliko oduševljenje članova koji su se sastali na ovom mjestu, posebno vikendom. Podijelili su svoja iskustva, svoje radosti, priredili zabave i ručkove. Kasnije su se preselili u prostor smješten u Santa Clari. Ovo je također bio unajmljeni prostor u kojem su boravili nekoliko godina.
Hrvatski doseljenici željeli su imati svoj vlastiti prostor, nešto što bi im pripadalo. Stoga su članovi odlučili provesti niz društvenih aktivnosti i dati doprinos za stjecanje vlastitog prostora. 15. siječnja 1970. vidjeli su kako se ovo djelo iskristaliziralo, kada su se preselili u vlastite prostorije u mjestu Santa Clara, udaljenom 14 km. iz grada Lime, sjedišta koje se trenutno održava s njihovom djecom.
Na ovom mjestu odvijaju se brojne aktivnosti društvene i kulturne prirode te širenje hrvatske kulture i povijesti. To je također mjesto gdje se održava na životu plamen koji su nam ostavili naši roditelji, ljubav i naklonost prema domovini i njenoj mističnosti Boga - Domovina – Dom - zaključuje Ivan Kovačević Babić, predsjednik Hrvatskog društveno-kulturnog kluba Jadran iz Perua.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora