Važno otkriće u vatikanskim arhivima o hrvatskom jeziku

Povjesničar i dominikanac Stjepan Krasić, koji je desetljeća posvetio istraživanjima u Rimskim i Vatikanskim arhivima, došao je do važnih otkrića koja mijenjaju pogled na povijest hrvatskog jezika. Prema dokumentima koje je pronašao, hrvatski je u 16. i 17. stoljeću imao status međunarodnog jezika, a Katolička crkva ga je smatrala najpogodnijim sredstvom komunikacije među slavenskim narodima.

O tim otkrićima govorio je u Dnevniku HTV-a, nakon što je u časopisu ST-OPEN Sveučilišta u Splitu objavio članak Croatian as an international language in the 16th and 17th centuries: evidence from the Vatican Archives. U njemu predstavlja šest izvornih dokumenata iz arhive vatikanske Kongregacije za širenje vjere, koji potvrđuju da je Crkva u to doba hrvatski jezik odabrala kao zajednički slavenski jezik te ga uvela u nastavu na uglednim europskim sveučilištima.

Krasić ističe kako je, prema dokumentima, hrvatski u 16. i 17. stoljeću postao službeni jezik za komunikaciju sa Slavenima, što je bila izravna odluka papa, osobito Grgura XIII. i Klementa VIII. Navodi i da se hrvatski tada koristio čak i na kraljevskim dvorovima, uključujući i carigradski, kao diplomatski jezik.

Posebno ističe osnivanje Akademije ilirskog jezika na rimskom sveučilištu Collegium Romanum 1599. godine, koju su isusovci pokrenuli na papinski nalog. To je, prema njemu, bio prvi put da se hrvatski jezik sustavno proučavao na sveučilišnoj i znanstvenoj razini - “rođendan hrvatskog književnog znanstvenog jezika”.

Papa Urban VIII. izdao je 1643. dekret kojim se hrvatski određuje kao opći jezik slavenskih naroda i nalaže njegovo proučavanje ne samo u Rimu, nego i na drugim crkvenim i državnim sveučilištima. Tako su ga u 17. stoljeću trebala uvoditi najuglednija europska sveučilišta, poput onih u Rimu, Kölnu, Ingolstadtu, Toulouseu, Beču, Parizu, Oxfordu, Madridu i Salamanci.

Krasić zaključuje da ova otkrića, utemeljena na izvornim dokumentima iz vatikanskih arhiva, bitno mijenjaju dosadašnje razumijevanje povijesti hrvatskog jezika. Pokazuju da je jezik „malog naroda“, Hrvata, nekoć imao značajnu međunarodnu ulogu i visoki akademski status, premda je kasniji politički i kulturni razvoj usporio njegovu upotrebu u obrazovanju.

Stjepan Krasić rođen je 1938. u Čitluku kraj Mostara. U Vatikanskoj kuriji obnašao je važne dužnosti, među kojima su predsjednik Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, glavni urednik časopisa Angelicum i savjetnik Kongregacije za proglašenje svetih.